O Županiji

Tim je činom ovo područje postalo sastavnim dijelom građanske Hrvatske. Istodobno je zaživjela i nova hrvatska županija Bjelovarska županija. U prosincu iste godine, na izborima za županijsku skupštinu, Ivan Trnski imenovan je prvim Velikim županom novoosnovane županije, dužnost koju će obnašati do svog odlaska u Zagreb 1872. godine.

Za vrijeme župovanja njezina drugog župana Ljudevita pl. Reisnera, županija 1872. godine dobiva svoj prvi grb čiji je štit podijeljen na tri polja: u gornjem lijevom, na plavoj podlozi, prikaz je sv. Jurja koji ubija zmaja, a u gornjem desnom polju, na crvenoj podlozi, položeni zlatni križ kojemu su sva četiri kraka iste duljine. U donjem polju grba smještena je crveno–bijela šahovnica hrvatskoga grba. Idejno rješenje i crtež grba, kao i njegov oslik na zastavi, izradio je akademski slikar Josip Hohnjec. Županijski grb zaštitnički natkriljuje Iustitia clementia koja zavezanih očiju u desnici drži mač, a u lijevoj ruci drži svitak, vjerojatno ispravu s "previšnjim rješenjem" Franje Josipa I. o utemeljenju županije.

Na temelju Zakona o uređenju uprave i ustrojstva županija 1886. godine dolazi do spajanja Bjelovarske i Križevačke županije u jednu – Bjelovarsko-križevačku. Godine 1922. nastaje prekid hrvatske tradicije u pogledu županija. Zakonom od 26. lipnja ukinute su županije, a država je podijeljena na 33 oblasti. Bjelovarsko-križevačka županija  većim dijelom pripada Osječkoj oblasti.

Od 1993. godine među dvanaest županija u Hrvatskoj i Gradom Zagrebom nalazi se i Bjelovarsko-bilogorska županija.