BBŽ Županijske vijesti

Hrvatska voćarska zajednica , Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo i Hrvatsko poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Poljoprivrednim fakultet Osijek, Poljoprivrednim institutom Osijek, institutom za Jadranske kulture i melioraciju krša, institutom poljoprivrede i turizma Poreč, Zagrebačkom udrugom voćara i gradom Daruvarom organizira  trinaesto znanstveno-stručno savjetovanje hrvatskih voćara s međunarodnim sudjelovanjem koje se održava  u Daruvaru, a na temu lupinasto voće. Tema  savjetovanja lupinasto voće želi odgovoriti na značajan trend sadnje novih voćnjaka lupinastih voćnih vrsta . Lupinasto voće mnogi u svijetu nazivanju kruhom budućnosti. Svjedoci smo velikog povećanja površina u posljednjih nekoliko desetaka godina iako isto trenutno bilježimo u proizvodnji plodova. Trenutno u Republici Hrvatskoj prema podacima agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju imamo cca 6.500 hektara oraha , nešto preko 4000 hektara lijeske, 385 hektara badema i blizu 100 hektara kestena od ukupno nešto manje od 45 000 hektara voćnjaka što predstavlja kada govorimo o lupinastom voću blizu 25% voćnjaka Republike Hrvatske, čulo se na otvorenju savjetovanja.

„Treba istaknuti kako je veliki udio voćnjaka  lupinastih voćnih vrsta u sustavu ekološke poljoprivrede, što predstavlja dodanu vrijednost kako na tržištu,jednako tako i u zaštiti okoliša i ljudskog zdravlja. Broj poljoprivrednih gospodarstva  uključenih u ekološku proizvodnju lupinastih voća iznosi nešto preko 16 000 gospodarstava ili nešto što predstavlja nešto više od oko 16% od ukupnog broja eko gospodarstva u sektoru voćarstva. Izuzmemo li voćnjake maslina koje čine preko 50% ukupnog broja ekoloških proizvođača 33% ukupnih površina voćnjaka, pokazatelji voćarske proizvodnje lupinastog voća ističu preko 35% ukupnih površina i preko 35% ukupnih eko proizvođača. Samo za usporedbu površina pod jabukom koja tradicionalno predstavlja dominantnu vrstu trenutno smo na nešto više od 4000 hektara što je manje od 9% ukupnih površina pod voćnjacima, a kad govorimo o ekološkim proizvođačima ispod 4% gospodarstava. Nažalost mi smo svjedoci visine proizvodnosti s obzirom na površine i potpore koje su višestruko veće u sustavu ekološke poljoprivrede , te se često provlači bojazan uzgoja radi poticaja bez dodane vrijednosti. Ovo savjetovanje želi dati smjernice i odgovore proizvođačima voća, ali i onima koji to tek žele biti, o perspektivama uzgoja i trženja voća, a na temeljima održive i konkurentne poljoprivrede. Poseban je naglasak na izboru sortimenta i tehnologije uzgoja kao pretpostavke razvoja hrvatskog voćarstva. Na ovom savjetovanju bit će predstavljena i jedna vrlo vrijedna knjiga, ona je prva cjelovita monografija o lijeski, a dolazi nam iz pera našeg iskusnog znanstvenika, stručnjaka i sveučilišnog profesora. Ovo savjetovanje doživjelo je određene promjene u odnosu na proteklih 12 savjetovanja. Cilj organizatora i suorganizatora je pratiti trendove i biti suvremen u dizanju konkurentnosti Hrvatskog voćarstva.  Prioritet su okrugli stolovi gdje je namjera dinamičnije razgovarati između znanstveno-stručne zajednice i poljoprivrednih proizvođača o izazovima s kojima se susrećemo u proizvodnji voća, te kako odgovoriti potencijalnim rizicima i podići vrijednost koja je u ovome trenutku vrlo niska. Imperativ je podijeliti savjetovanje interese Hrvatskim voćarima i pomoći im u donošenju poslovnih odluka , ali i u dizanju educiranosti  i razvoja tehnologija. Ovim savjetovanjem želimo potaknuti  voćare diljem Republike Hrvatske da svojim sudjelovanjem pridonesu razmjeni iskustava u proizvodnji voća . Nadamo se da će savjetovanje u Daruvaru učiniti pozitivan pomak u poticanju poduzetničkih aktivnosti  u sadnji novih voćnjaka… Savjetovanje treba pružiti smjernice razvoja voćarstva te jači marketinški pristup u stvaranju prepoznatljivih brendova kakvih u Hrvatskoj imamo samo nekoliko. Predavači iz cijele Hrvatske ali i iz Inozemstva svojim radovima prezentirat će uvođenje novih tehnologija za proizvodnju, skladištenje i promet voća, čime bi voćarstvo moglo dobiti predznak izlazne proizvodnje s obzirom na mogućnost koje pruža naša zemlja u agro klimatskom i zemljopisnom položaju. Određivanje smjernica proizvodnje treba biti osnovna nit vodilja u brendiranju hrvatskog voćarstva, u razmjeni našeg pozicioniranja unutar EU. Dragi moji prijatelji voćari želim vam ispred organizacijskog odbora plodonosan rad, ugodan boravak i neka vam ovo savjetovanje ostavi traga u primjeni znanja i iskustava koja će naši predavači nesebično s vama podijeliti, a sve s ciljem  razvoja Hrvatskog voćarstva na temeljima konkurentne i održive poljoprivrede“, rekao je Željko Banjavčić predsjednik Hrvatske voćarske zajednice.
„Kad govorimo o voćarstvu , dvije teme su možda ključne uz okrugli stol, a to je tržnost i druga stvar je pitanje količine koje se proizvode na našim površinama. Te dvije teme će sigurno biti i glavne teme ukupnosti savjetovanja. Voćarstvo ima puno izazova i  to nije tako lako ,a ni jednostavno. Ja sam uvjeren da Hrvatska, a time mislim naravno i na našu županiju koja je dio ukupne voćarske proizvodnje u Hrvatskoj, može biti  jedan adut ukupnosti poljoprivrede.  Međutim, isto tako ću reći nije lako biti voćar , ovisite o vremenskim uvjetima, tržištu, ovisite o toliko puno stvari da bi postigli uspjeh  i da bi vodili  svoje gospodarstvo. S toga mi je drago da ste danas ovdje u našoj županiji u gradu Daruvaru da popričate o tim bitnim stvarima. Mi u županiji podupiremo ukupnost ovog što se dešava u Daruvaru , naravno podupiremo naše voćare i poljoprivrednike. Ove godine ćemo poduprijeti i voćare u potpori za osiguranje svojih nasada“, rekao je župan Bajs u Daruvaru.

„Kada je riječ o proizvodnji lupinastog voća gdje imamo približno 11 000 hektara nasada , gdje imamo oko 16 000 gospodarstava koji sudjeluju u toj proizvodnji , treba reći da i to govori o značaju i da je i ova proizvodnja svakako strateška proizvodnja , no međutim nismo zadovoljni, nismo zadovoljni sa rezultatima obzirom da i ova razina proizvodnje iako bilježimo trend porasta površina pod lupinastim voćem, ova razina proizvodnje ne zadovoljava potrebe stanovništva i potrebe industrije. Stoga se sektor lupinastog voća i općenito sektor voćarstva suočava sa brojnim izazovima sa kojima se suočavaju i brojni drugi sektori poljoprivrede proizvodnje. Tu bih svakako istaknuo problem ne uređenosti tržišta, problem nepovoljnog financiranja proizvodnje i promjene sa brojim klimatskim promjenama i brojnim elementarnim nepogodama. U tom smislu čitav niz aktivnosti Ministarstva poljoprivrede je usmjeren ka rješavanju ovih problema. Želim reći kako smo donijeli zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi koji je 7.prosinca prošle godine stupio na snagu , prijelazno razdoblje ističe 31.ožujka ove godine, dakle definirali smo sve pojavnosti nepoštenih trgovačkih praksi na našem tržištu, a sektor voćarstva je jedan od sektora koji je iznimno visoko pogođen nepoštenim trgovačkim praksama , definirali smo u sklopu ovoga zakona sustav mjera i provedbeno tijelo i sada vrlo intenzivno radimo kako bismo osigurali provedbu ovoga zakona koja će biti sukladna cilju i svrsi ovoga zakona. U sektoru kojega pokriva uprava za ruralni razvoj što se tiče financiranja proizvodnje i što se tiče investicija voćarskih proizvodnja dakle tu je na raspolaganju mjera 4 i isto tako financijski instrumenti koji će naslijediti ove godine , dakle povoljna kreditna sredstva sa kamatama do 1%  za financiranje proizvodnje. Vezano za upravljanje rizicima istaknuo bih mjeru 17 također radi se na izmjeni ove mjere kako bi ona bila prilagođena , bolje prilagođena i kako bi korištenje ove mjere bilo još veće. Na kraju želio bih istaknuti kako je ovaj skup s obzirom da kada se usporedimo sa rezultatima u EU gdje je prosječna proizvodnja značajno veća , prosječni prinosi značajno veći  u odnosu na Republiku Hrvatsku kako nam je potreban značajan tehnološki napredak u segmentu voćarske proizvodnje. Svakako da će ovaj skup odigrati jednu bitnu ulogu unapređenju voćarske proizvodnje. Dakle, u tom smislu želim čestitati još jedanput organizatorima , želim reći da Ministarstvo prepoznaje i podržava ovu manifestaciju. Želim van plodonosan rad , želim vam kvalitetne i konkretne zaključke koji će naći primjenu u praksi“, istaknuo je pomoćnik ministra poljoprivrede Krunoslav Karalić.

Na savjetovanju u Daruvaru dodijeljene su povelje i priznanja.
- Priznanje uzoran voćar
Dobitnici priznanja su:
Mirjana Ćuk, Palešnik
Damir Radan, Pavličani
Slavko Bingula, Velika Maslenjača
Nikola Dežić, Daruvar
Zdravko Janček, Daruvar
Vlasta Vončina, Sirač
Draženka Kešić, Velika Maslenjača
Vlasta Zounar, Daruvar
Mario Kos, Daruvar
Vladimir Klimek (posthumno), Rovišće
Ivan Rukavina, Kovačevac
Pero Rimac, Rovišće
Antun Rukavina, Bjelovar

- Povelja za  poseban doprinos razvoju voćarstva
Dobitnici povelja su:
Damir Bajs, dipl. iur., župan Bjelovarsko-bilogorske županije
Boris Tomšić, v. d. pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu, zaštitu okoliša i ruralni razvoj Bjelovarsko-bilogorske županije
Dario Hrebak, dipl. kriminalist, gradonačelnik Grada Bjelovara
Damir Lneniček, univ. spec. oec., gradonačelnik Grada Daruvara
Ratko Vuković, univ. spec. oec., pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, graditeljstvo, prostorno uređenje i komunalne djelatnosti Grada Daruvara
Branimir Miler, oec., načelnik Općine Sirač
Udruga voćara i povrćara Dar Bilogore, Bjelovar
Udruga voćara, vinogradara i povrćara, Rovišće

- Povelja za razvoj voćarske struke i znanosti
Dobitnici povelja su:
izv. prof. dr. sc. Nikola Pavičić
dr. sc. Predrag Vujević
Vlado Bistrović, dipl. ing.
Željko Ledinski, dipl. ing.