BBŽ Županijske vijesti

Cilj tematske sjednice bio je promicanje svijesti i senzibilizacija društva na problematiku nasilja jer unatoč mnogim različitim naporima što su ih javna tijela uložila u promicanje te teme  u svakodnevnom životu, prepreke i dalje postoje. Poseban naglasak želi se staviti na osvještavanje mladih da znaju prepoznati oblike nasilja te uz poziv da prijavljuju nasilje u svim slučajevima, bilo da imaju neposredna ili posredna saznanja o nasilju, kada mu svjedoče ili kada su i sami žrtve.

„Podaci o nasilju za Bjelovarsko-bilogorsku županiju su poražavajući, jer po prvi puta od 2013. godine nasilje je u porastu. U prvih šest mjeseci ove godine nasilje je u porastu za 30% što su zastrašujuće brojke. Nemamo točan podatak je li to do toga prijavljuju li žene više nasilje, ali radeći sve ove radionice mislim da smo došli do toga da se nasilje i sve više prijavljuje. Ipak ako uzmemo podatak da na jedno nasilje dolazi do deset neprijavljenih, to je poražavajuće. Mislim da to možemo rješavati na način da što više osvješćujemo društvo, održavamo radionice, te da sami preuzmemo odgovornost, ako znamo za nasilno ponašanje, moramo ga i prijaviti.“, rekla je Ivana Pirin, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova.

„Naše sklonište prima 16 korisnika i trenutno ih imamo 5. Mi u Sigurnoj kući ženama pomažemo uz psihološku pomoć, imamo terapije, radionice, pomažemo im u rješavanju papirologije, poput prijave osiguranja, doktora, prijave u škole i vrtiće, sve kako bi im olakšali trenutak kada izađu iz Sigurne kuće. Ženama najteže pada ta samostalnost, jer mi nismo tamo da radimo za njih, već ih potičemo da budu samostalne i da se brinu za sebe i djecu.“, pojasnila je Gordana Mileković voditeljica Sigurne kuće.

„Mladi vrlo malo prepoznaju nasilje, tek nakon što im detaljno pojasnimo, oni prepoznaju da su neka ponašanja nasilna. Recimo, nasilje u vezama je itekako prisutno kod nas i mladi često nisu ni svjesni da su u nasilnim vezama, a najčešće je riječ o psihičkom nasilju. Na prvom mjestu nasilnog ponašanja je ljubomora i zabrane, što oni često ne vide kao nasilje. Mi nemamo kontinuirane programe koji su evaluirani, ali radimo na osvještavanju mladih. Ja sam zagovornik Istanbulske konvencije, kojom se propisuje da se mora kontinuirano raditi na edukaciju i mislim da to moramo napraviti, jer bi to dalo okvire za rad na prevenciji.“, istaknula je Ornela Malogorski, pedagoginja Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar

„Istanbulska konvencija  još nije ratificirana u Republici Hrvatskoj, iako smo je potpisali 2014. kao članica Vijeća Europe. To govori kakav je stav naše države i vlasti prema sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama, u ovom slučaju šutnja je glasan stav. Puno je aktivnog rada još potrebno da se za ravnopravnost i protiv nasilja ne moramo boriti, već da je ono samo po sebi neprihvatljivo. Dio našeg svakodnevnog ophođenja treba biti uvažavanje i tolerancija, a nasilnici mogu jedino očekivati javnu osudu cijele zajednice, jer nasilje nije  ničija interna i privatna stvar.“, zaključila je zamjenica župana Bojana Hribljan.