BBŽ Županijske vijesti

POTPIS UGOVORA ZA ŽUPANIJSKE MJERE ZA POLJOPRIVREDU

Riječ je tek o djelu županijskih mjera koje ove godine idu prema našim poljoprivrednim proizvođačima, jer do sada putem 10 potpornih mjera isplaćeno je  1,1 milijun kuna. Posebno je bitno za naglasiti da ni jedan zahtjev naših poljoprivrednika koji je ispunjavao uvjete natječaja nije odbijen, a obrađeno je i financira se njih za sada 568.

Velik dio potpornih mjera koje idu prema našim poljoprivrednicima odnosi se na kreditiranje proljetne sjetve te kreditiranje stočarske proizvodnje. To su dugogodišnje mjere naše Županije, a Županija je ove godine sufinancirala 198 poljoprivrednika koji su realizirali gotovo 20 milijuna kuna vezanih uz proljetnu sjetvu.

Jedna od novih mjera koja je, također, naišla na veliki interes poljoprivrednih proizvođača je „Sufinanciranje premije osiguranja poljoprivredne proizvodnje“. Naime, zadnjih desetak godina štete od elementarnih nepogoda na području županije procijenjene su na preko milijardu kuna stoga se poljoprivrednici sve više odlučuju osigurati svoje površine, a policu osiguranja od 50% pokriva im upravo Županija.

Poljoprivrednici Bjelovarsko-bilogorske županije drugi su u Hrvatskoj po prijavama i realizaciji korištenja „Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020“. Kako bi se taj rezultat zadržao, ali i kako bi i dalje poticali naše poljoprivrednike da je javljaju na mjere ruralnog razvoja Bjelovarsko-bilogorska županija u svojim potpornim mjerama ima i „Sufinanciranje pripremne dokumentacije za Programe ruralnog razvoja“. Naime, nerijetko se događa da se realizacija mjera Ruralnog razvoja predugo čeka, a kako bi lakše premostili to dugo čekanje Bjelovarsko-bilogorska županija sufinancira projektnu dokumentaciju.

Treba spomenuti kako su sve mjere Bjelovarsko-bilogorske županije dogovorene upravo s poljoprivrednicima i njihovim komorama što je rezultiralo s čak 17 potpornih mjera prema našim poljoprivrednim proizvođačima što je najveći broj mjera koje nudi jedna Županija u Hrvatskoj. Mjere se sukcesivno raspisuju tako da je njih 8 trenutno aktivno, a raspisivanje novih natječaja ići će i dalje prema planu.

„Drago mi je da 2018. polako završavamo s potpisima ugovora upravo s poljoprivrednicima s područja naše županije. Bjelovarsko- bilogorska županija je poljoprivredna županija, mi smo i dalje vodeća županija i u stočarstvu i u proizvodnji mlijeka, ali i u nizu drugih kultura kao što je pčelarstvo. Kada govorimo o tome, onda je to nešto što nije naša prošlost već naša sadašnjost, a nadamo se i budućnost. Sama Županija ovog trenutka provodi 17 mjera koje su vezane uz potporu poljoprivredi. Gledajući druge županije u Hrvatskoj, mi imamo najveći broj mjera koje su uvedene i drago mi je da sve više ljudi to koristi. Mjere koje ćemo potpisati su vezane uz kreditiranje niza aktivnosti vezanih uz provedbu ovih mjera. Izdvojit ćemo oko milijun i 100 tisuća kuna; nijedan zahtjev nijednog poljoprivrednika nije odbijen, tko god je dao zahtjev i imao sve ono što je potrebno za prijavu, on je prihvaćen.  Za 2018. godinu je možda i najprihvaćenija mjera kreditiranje proljetne sjetve, gotovo 200 poljoprivrednika je dalo zahtjev i odobreno im je. Moram naglasiti kako je možda najveći dio ukupnosti zahtjeva išao prema sufinanciranju premije osiguranja poljoprivredne proizvodnje –  mi smo prva županija koja je to uvela“, naglasio je župan Bajs.

„Ovaj projekt za nas pčelare znači puno obzirom da su standardi u proizvodnji, skladištenju i punjenju meda veliki. Svaka pomoć je dobro došla i ulaganje u takvu proizvodnju da možemo dostignuti te standarde i da nam se olakša ulaganje. To je ulaganje u nešto više, a ne samo u nas pčelare, jer od toga ima koristi i naša županija i država na kraju“, istaknuo je Milan Jantolek koji je bavi pčelarstvom.

„Što se tiče naše proizvodnje, dalje ćemo ulagati u osuvremenjivanje. Želimo pojednostaviti i osuvremeniti  proizvodnju da nam bude lakše, da budemo brži i sposobniji za ovu utrku s europskim tržištem. Također, u budućnosti želimo pokrenuti agroturizam. Ovo je prva godina  da smo uspjeli prodati sve sireve, čak u našoj županiji. Prošlo je 10 godina borbe za opstanak. Najteže je u bilo u samom početku nakon legalizacije kada smo bili totalno na vagi hoćemo li opstati ili ne. Dolaskom trgovačkih lanaca, to je bio takav pad prodaje i akcijske cijene su bile neminovne; tako da nismo ni računali koliko nam ostaje već samo da nekako preživimo, da opstanemo i da se održimo“, rekla je Adela Jareš jedna od korisnica županijskih subvencija za poljoprivredu.