BBŽ Županijske vijesti

BBŽ treća u Hrvatskoj po rastu BDP-a – konferencija za medije

Time je rast pozitivnih gospodarskih brojki postao trend u županijskom gospodarstvu koje prema svim dostupnim podacima u najvažnijim gospodarskim parametrima raste što se očituje i kroz rast BDP-a od 2013. godine do 2016. godine.

Naime, četiri godine za redom županijski BDP ukupno je rastao za 12,52 % i po rastu na četverogodišnjoj razini Bjelovarsko-bilogorska županija smjestila se na drugo mjesto od svih hrvatskih županija i Grada Zagreba.

Ključna činjenica jest da je gospodarski rast postao trend i da smo po trendu rasta među vodećim županijama u državi po ključnim pokazateljima u gospodarstvu.  A to se odnosi na porast izvoza, povećanju investicija u županijsko gospodarstvo, ali i o činjenici da je županija treća u Hrvatskoj po smanjenju nezaposlenosti, a bilježi se i rast zaposlenosti. Na to se veže i povećanje neto plaća za devet posto.

2019. godina bi trebala bilježiti nastavak ovakvih pozitivnih trendova, a to možemo i potkrijepiti najavama gospodarstvenika o njihovim ulaganjima. Također, Županija će nastaviti provoditi projekte Europske unije koji trenutno na našem području iznose pola milijarde kuna, a očekuje se raspisivanje novih natječaja. 

„Istaknuo bih da je Bjelovarsko-bilogorska županija od 2007. pa skoro do 2011. imala jedan od najvećih padova u Republici Hrvatskoj kada govorimo o BDP-u. Međutim, od 2013. pa nadalje situacija se počela mijenjati na bolje.  Prema zadnjim podacima za 2016.godinu Bjelovarsko-bilogorska županija, njeno gospodarstvo i ukupnost BDP-a  po stanovniku po porastu je na trećem mjestu  u Hrvatskoj. Naš porast je 6,16 posto i ispred nas su samo Krapinsko-zagorska i Virovitičko-podravska županija. Međutim, ono što je meni ključno je da  kada gledamo podatke od 2013. pa do 2016. onda je Bjelovarsko-bilogorska županija temeljem porasta koje se svake godine iskazuju zapravo druga županija u Hrvatskoj. U tom razdoblju naš ukupan porast je bio 12,52 posto, drugi smo u Hrvatskoj, ispred nas je samo Krapinsko-zagorska županija. Moram naglasiti da ipak neovisno o tim porastima koji su na vrhu ili pri vrhu u Hrvatskoj županijsko gospodarstvo još uvijek nije tamo gdje mi želimo da bude,a to je negdje u sredini ljestvice hrvatskih županija. Još uvijek smo mi negdje na 15.mjestu. Međutim, s takvim brojkama iza kojih se kriju gospodarstvo, ulaganja, broj zaposlenih, dohodak, prihodi, dobitak možemo tek stići one koji su ispred nas. Shodno tome ja mogu izraziti svoje zadovoljstvo tim trendovima,a naravno morat ćemo se još potruditi svi zajedno da stignemo one koji su ispred nas. Međutim, ako smo prema posljednjim dostupnim podacima  treći u Hrvatskoj, a drugi kada gledamo malo duže razdoblje, trend rasta u gospodarstvu postao je očit.“, rekao je župan Damir Bajs i dodao da brojke iz 2017. i 2018. daju povoda optimizmu da će se ovakav trend i nastaviti.

„ Broj zaposlenih u našoj županiji je u 2017. rastao za 660 radnih mjesta, sa 13 051 na 13 710.  S druge strane, što je temelj i baza za ukupan bruto domaći proizvod je ukupan prihod trgovačkih društava koje su članice gospodarske komore i tu je rast sa 6,4 milijarde kuna na  6,9.  Za još optimističniju situaciju možemo gledati rast investicija u dugotrajnu imovinu. Mi smo imali rast sa 127 na 186 milijuna kuna što je preduvjet za novo zapošljavanje i novi rast ukupnog prihoda, samim time i rast BDP-a. Ako tome još dodamo i obrtnike i ukupna događanja možemo računati da smo i dalje u pozitivnim trendovima, da županija ima jako dobru perspektivu“, istaknuo je Jakov Ćorić,  predsjednik Hrvatske gospodarske komore- Županijske komore Bjelovar i dodao: "„Mi smo trenutno prva  županija u Hrvatskoj sa zelenom energijom. Imamo veliku geotermalnu elektranu, desetak megavata pogona bioplina, već se radi i na kogeneraciji. To su termoelektrane, Bjelovar i Grubišno Polje. Drvna industrija napravila je veliki pomak. To je Kronošpan, Bjelin, Prima. I u samoj poljoprivredi su dosta dobri pomaci . I mi kao tvrtka smo zadnjih deset godina jako puno investirali . Svi pokazatelji su pozitivni. No da bi to bilo još i bolje potrebne su greenfield investicije koje su uvjetovane. Nova ulaganja traže novi prostor . Tu smo slabiji sa gospodarskim zonama i ta priključna cesta prema Zagrebu. Očekujem bolju ukupnu politiku i stanje državnih institucija kod pripreme projekata i u tom dijelu gdje možda kaskamo za nekim zemljama u EU, za očekivati je i da će se tu promijeniti situacija.  Ova dva tri preduvjeta koja imamo, to su cesta, uređene gospodarske zone kako bi imali što poduzetnicima ponuditi, da bi dobili još novih ulaganja ." istaknuo je Ćorić.

„Imali smo prvi put u 2018. apsolutni porast broja obrtnika za oko 3.5 posto . S obzirom da je prošlo već mjesec i pol dana u ovoj godini to se pokazalo stabilnim, ne radi se o sezonskim mijenama.  Očekujem u toku ove godine slične rezultate ili još bolje.  Imam osjećaj da se napokon nakon dugo godina čitav niz okolnosti sklopio da ovo bude optimistična godina za obrtnike. Sve ovo što se tiče velikog gospodarstva poput te naše brze ceste je ograničavajući faktor , ali mislim kada se taj zamašnjak napokon pokrenuo mora se dobro završiti.  Ovih dana napokon su izmjene Zakona o obrtu ušle u javnu raspravu gdje će se školstvo urediti na način kako je to Obrtnička komora željela što je isto bila jedna od kočnica.  Također, osim nikad većih državnih poticaja za otvaranje novih obrta za zapošljavanje tu je i konstantna suradnja sa županom, jednim od prvih dužnosnika koji je prije dosta godina započeo ozbiljnu suradnju s obrtnicima.  Što se broja obrta krajem 2018. tiče bilo ih je za 41 više u odnosu na godinu prije“, naglasio je Goran Grgić, predsjednik Obrtničke komore Bjelovarsko-bilogorske županije.