BBŽ Županijske vijesti

Naime, Bjelovarsko-bilogorska županija među vodećim je županijama u Republici Hrvatskoj po proizvodnji meda, s godišnjom produkcijom oko 160 tona, te evidentiranih 560 pčelara i 37 000 košnica. Kako bi dodatno osnažila razvoj i kvalitetu samog pčelarstva, Županija je u 2018. godini u svom proračunu predvidjela 150.000,00 kuna potpora za pčelare.

Tako će putem dva Javna poziva, Županija dodijeliti sredstva potpore za opremanje objekata za doradu, preradu, pakiranje i skladištenje poljoprivrednih proizvoda u pčelarstvu te nabavu medno šećernih pogača za prihranu pčela. Navedene potpore rezultat su dobre suradnje Bjelovarsko-bilogorske županije i županijskog Pčelarskog saveza, jer upravo te potpore predložili su članovi Saveza.

Osim potpora u pčelarstvu, Bjelovarsko-bilogorska županija financira i edukacije za pčelare, te tečajeve za zanimanje pčelar. Ipak, kako bi se osigurala zdravstvena ispravnost i poboljšala kvaliteta meda i drugih pčelinjih proizvoda, te poboljšalo zdravstveno stanje pčelinjih zajednica, pčelari se moraju neprestano usavršavati.

A kako je med s prostora naše županije iznimne kvalitete, do sada pokazuju brojna osvojena priznanja i nagrade, ne samo na županijskom, već i na državnom nivou. Stoga u suradnji s Pčelarskim savezom Bjelovarsko-bilogorske županije organizira se i županijsko ocjenjivanje meda na koje pristižu uzorci meda iznimne kvalitete, što potvrđuju i stručnjaci s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Priliku da svoje proizvode od meda prezentiraju široj javnosti, pčelari će dobiti i na predstojećem 14. Međunarodnom pčelarskom sajmu, koji će se održati od 10. do 11. veljače na sajamskom prostoru Gudovac. Očekuje se da će ove godine biti više od 130 izlagača koji dolaze iz cijele Hrvatske, ali i drugih zemalja poput Engleske, Litve i Grčke. Kao i svake godine, za sve posjetitelje pripremljen je iznimno bogat program, te zanimljiva i korisna predavanja, a za pčelare mogućnost reklamiranja i prodaje svojih proizvoda.

„Ovaj kraj poznat je po visokoj kvaliteti meda. Zahvalio bih se našim pčelarima na toj činjenici jer to nije slučajno. Proizvodnja meda zahtijeva prednost i znanje, jer jedino tada se mogu očekivati rezultati, a bez ljubavi prema ovom poslu nema ni volje, ni znanja ni htijenja. Županija surađuje s našim pčelarima na raznim projektima već dugo vrijeme, od edukacija, ocjenjivanja i natjecanja. Pčelarski savez je meni dao inicijativu da se napravi Pčelarski sajam. Došli su tada u županiju i dogovoreno je da se prvi sajam napravi kao međunarodni. Zato danas imamo najveći sajam u ovom dijelu Europe. To je kruna aktivnosti pčelara i sada je Bjelovar prepoznatljiv i po pčelarstvu. Iza svega toga, kriju se vrijedni i marljivi ljudi.“, rekao je župan te istaknuo kako proizvodnja i plasman meda nije jednostavan, ponajviše zbog sve većeg uvoza meda iz zemalja izvan EU, te da su potrebne dodatne državne mjere kako bi se zaštitili naši pčelari. 

„Sve udruge u županijskom savezu surađuju međusobno, a mi preko Saveza surađujemo sa Županijom. Ja bih se zahvalio županu na dosadašnjoj suradnji, na potporama koje izdvaja Županija, ali i na projektima edukacije i ocjenjivanja meda. Naše županija ima kvalitetan med i tim ocjenjivanjem napravili smo podlogu za županijski med „Slatka nit“ koji je i Županija financirala. Mi smo i ove godine učestvovali u potporama za pčelare i zahvaljujem što Županija ima razumijevanja za nas. Isto tako, župan nas od samog početka podržava i na Pčelarskom sajmu, jer on je prihvatio našu ideju za održavanjem.“, rekao je predsjednik županijskog Pčelarskog saveza Vladimir Maturanec te dodao kako je i naša županija ušla u „Slavonski med“, koji je najprije dobio nacionalni znak izvornosti, a od nedavno i europski. 

„Želim zahvaliti županu i Županiji na svemu, jer sam i ja od prvog dana sudjelovao na Pčelarskom sajmu, a župan nas je tada prepoznao kao važne faktore. Ja sam inače predsjednik Udruge uzgajivača selekcioniranih matica pčela Hrvatske i mi se kao županija možemo pohvaliti da smo određena snaga i u proizvodnji matica pčela u Hrvatskoj. Nas ima pet proizvođača koji proizvodimo 5 000 matica, u odnosu na 40 000 matica koliko ih se proizvodi u Hrvatskoj. Tako da smo i tu dobro zastupljeni u okviru pčelarstvo. Danas ipak imamo problema u pčelarstvo, jer događaju nam se klimatske razlike i globalno zatopljenje, zbog čega imamo smanjenje broja pčelinjih paša i izdašnosti paša. Nekada je med doslovno tekao iz košnice, a danas je bitno drugačije. Moramo biti svjesni da je pčelarstvo bitna komponenta u ekologiji i najveću korist od toga ima društvena zajednica.“, zaključio je  Miro Kobra iz pčelarske udruge Maslačak Grubišno Polje.