BBŽ Županijske vijesti

Aktualni sat otvorio je HDZ-ov vijećnik Željko Starčević. Želio je saznati kako će se pomoći lokalnoj upravi nakon što je Vlada donijela odluku koje ceste prestaju biti javne. Tom odlukom pojedine lokalne jedinice dobile su veliki broj cesta. Primjerice, Rovišće je dobilo osam, Berek dvadeset i osam, a Garešnica trideset i osam kilometara ceste. Time će se opteretiti njihov proračun, jer te ceste  koje nisu u najboljem stanju će sad održavati općine i gradove, kaže Starčević.
Odgovor je dao župan Damir Bajs koji je napomenuo kako se 2013. godine Županijska uprava za ceste našla u istom problemu, kada je dobila u nadležnost petnaestak kilometara tada državnih cesta na održavanje. Zatim je sa ŽUC-a nadležnost prebačena na lokalne ceste, ali zahtjev za tom odlukom nije predao niti sam župan niti Županijska uprava za ceste.
Prošle godine umanjeno je šest milijuna kuna dotacija koje Hrvatske ceste daju županijskim upravama za ceste. Problem je što se smanjuju naknade za županijske ceste, a ne za državne ceste. Mi znamo da je to veliko opterećenje za općine i gradove, stoga ćemo vidjeti što možemo napraviti u dogovoru s lokalnim upravama, rekao je Bajs.

Vijećnik Alen Baščevan (ORAH) želio je skrenuti pozornost na isplativost gradnje bazena u Velikom Grđevcu, odnosno je li postojao drugi projekt koji će pridonijeti poljoprivrednicima u županiji. Danas kada se događa nešto u poljoprivredi u našoj županiji, gdje mladi poljoprivrednici koji uzgajaju voće i povrće nemaju gdje skladištiti svoje proizvode pa ti proizvodi propadaju ili ih voze u hladnjaču u Virovitičko-podravsku županiju, mi smo donijeli odluku da se grade bazeni u Velikom Grđevcu. Nisam protiv investicija, ali se mogla donijeti mudra odluka da se napravi racionalna investicija koja će pomoći zapošljavanju i nešto što će kasnije županiji biti dodana vrijednost. Zanima me, je li se moglo drugačije? pitao je Baščevan.
Za gradnju hladnjača u Rovišću i kraj Čazme postojao je određeni interes, ali se nakon niza razgovora odlučilo da se hladnjače ipak neće graditi. Onaj tko je mogao predložiti gradnju, nije to odlučio. Županija ne može biti podnositelj prijave za mjere ruralnog razvoja, ali svake godine raspisuje se novi natječaj za hladnjače, što ne znači da se sljedeće godine ne može prijaviti. Ipak  napominjem da se na set mjera ruralnog razvoja prijavio najveći broj poljoprivrednika iz Bjelovarsko-bilogorske županije. Sredstva još uvijek nisu odobrena, stoga neću govoriti da smo dobili najviše, rekao je župan Bajs, te nastavio. Bazeni u Velikom Grđevcu je prvi projekt na našem području financiran od strane Europske unije. Odluka je bila na Europi i zato mi je drago da se taj projekt provodi kod nas, jer ipak nisu sve županije u Hrvatskoj dobile projekt, a mi jesmo. Također, ponosan sam što su naše tvrtke dobile posao nakon petnaest godina i što rade na tom projektu, naglasio je Bajs.

Siniša Glavaš napomenuo je kako u Hrvatskoj raste broj blokiranih i nezaposlenih. Nakon Vladine odluke da se objavi lista poslodavaca koje ne isplaćuju plaću, odnosno lista srama, zanimalo ga je kakve će posljedice snositi isti ti poslodavci. Što se radi u pokušaju naplate poreza? pitao je vijećnik Glavaš.
U Republici Hrvatskoj naplatu poreza vršiti može samo porezna uprava. Stoga, župan Damir Bajs nije mogao dati odgovor na navedeno pitanje, ali uz obećanje da će odgovor tražiti poreznu upravu, neplaćanje poreza poistovjetio je s krađom.

Nenad Mrzlečki (HDZ) dotaknuo se teme zbrinjavanja bolesnika s akutnim infarktom miokarda. Županija pomaže u tom projektu, ali postoje određena kašnjenja u isplatama naknada. Kada će se isplatiti oko 133 000 kuna duga, za posljednje četiri rate. Hoće li biti isplaćena sva sredstva koja su predviđena za ovu godinu, upitao je Mrzlečki.
U ovaj program županija je krenula 2003.godine. Tada smo imali najveću stopu smrtnosti u Hrvatskoj. Danas se situacija znatno promijenila zahvaljujući nabavci vozila, tehnike i obuci stručnjaka, te potpisanim ugovorom između Hitne medicinske pomoći i Rebra. Ako imate infarkt, odmah ćete ići na Rebro. Time smo spasili oko 200 ljudi, rekao je župan, te nastavio, mi smo jedina županija u Hrvatskoj koja plaća ovakvu stvar. Ako županija nije u mogućnosti platiti jednu ratu, očekujem da će ravnatelj platiti iz viška prihoda nad rashodima, rekao je župan.

Zašto u listopadu donosimo proračun za iduću godinu? Bojite li se da nećete imati podaničku podršku županijskog HDZ, upitao je vijećnik SDP-a Vedran Babić.
Vlada Republike Hrvatske donijela je prijedlog smjernica za proračun za 2016.godinu. A kada već govorimo o županijama koje su donijele proračun, u Primorsko goranskoj županiji proračun je donesen u rujnu. A župan u toj županiji je g. Komadina koji je član SDP-a i vjerojatno se on više boji kada je proračun već tu, ali doduše koga se boji, svojih ili tuđih, to ćemo tek vidjeti. Mi se ne bojimo, a čega se boji g. Komadina to je dobro pitanje, zaključio je Bajs.

Tema Milana Radakovića (SDP) bila je Županijsko nacionalno vijeće. Sva nacionalna vijeća imaju dane i programe koje moraju pratiti financijski. Ove godine bili su prisiljeni posuđivati ili zaduživati, jer nisu praćeni od naše županije s financijskim sredstvima. Što je posrijedi?
Došli smo do situacije kada smo riješili stara dugovanja, gdje smo ukupna dugovanja smanjili za tri milijuna kuna. Županija manje troši, više se ulaže, vraćaju se stari dugovi. Ipak, nismo očekivali da ukupno smanjenje proračuna u izvornom dijelu iznosi 6 milijuna kuna, što je 15% županijskog proračuna. No, Županija ima jednak ili čak i veći proračun, a to je zato što smo puno uspješniji u dobivanju sredstava na natječajima, ali to su namjenska sredstva. Ove godine smo platili 400 000 kuna za izbore, što je naša obveza, ali to nam je mnogo otežalo taj dio ukupnosti financiranja. To ne znači da nećemo platiti manjinama najveći dio naših obveza 2015.godine. Do siječnja možemo riješiti naše obveze, i pokušat ćemo ih riješiti u najvećem dijelu, odgovorio je župan Damir Bajs.

Javno privatnog partnerstva dotaknuo se vijećnik Vladimir Bilek (HNS) koji je izrazio zadovoljstvo s tim projektom, ali zanimali su ga rokovi, odnosno, kada se može očekivati raspisivanje natječaja i kada će se krenuti s gradnjom škola.
Župan Bajs i ovim putem se zahvalio Vladi i ministru Mornaru, koji je zadnjeg dana svog mandata potpisao Sporazum kojim je omogućeno da se projekt nastavi. Istaknuo je kako je ovo najveći projekt škologradnje u Republici Hrvatskoj, te da o novoj Vladi ovisi hoće li projekt ići dalje. Očekujem da u proljeće slijedi raspis natječaja, a u jesen početak gradnje. Kao treća županija u Hrvatskoj krenuli smo u projekt JPP, te smo došli do toga da nas druge županije pitaju za savjet kako smo uspjeli izrealizirati ideju u tako kratkom roku, rekao je Bajs.

Vijećnicu Mariju Kubištu (HSU) zanimalo je kada će se krenuti sa izgradnjom nove bolnice.
Temeljem projekta koje je ova županija isfinancirala napravljen je ukupnost prijave prema europskim fondovima, napravljena je visibility studija i raspisan je natječaj. Izgradnja nove bolnice predstavljala bi najnoviju zgradu koja bi preobrazila zdravstvo našeg kraja. Umjesto bolnice paviljonskog tipa dobili bi novu modernu bolnicu, tehnološki usklađenu sa standardima koja se traže. Što se tiče financijskih sredstava županije ja sam dao očitovanje resornom ministarstvu, ali ne da su sredstva osigurana, već da ću predložiti Županijskoj skupštini, kada za to dođe vrijeme, da se sredstva predvide u proračunu. Natječaj će uskoro biti zatvoren. 120 dana nakon toga odabir je izvođača, te u konačnici mi imamo sve građevinsku dozvolu, visibility studiju, a na novoj vladi je da završi projekt. To bi utjecalo na standard bolesnika, ali i liječnika, naglasio je župan Bajs.

Tri najvažnija projekta Bjelovarsko-bilogorske županije spomenuo je HDZ-ov vijećnik Miro Totgergeli. Naglasio je kako su od ključne važnosti izgradnja nove bolnice, pruga i brza cesta, te da od navedenih projekata nije postignuto mnogo. Bivša Vlada dovela je te projekte do određene faze, dok je SDP-ova vlada uspjela potpisati samo ugovor za izgradnju bolnice i obećati izgradnju nove bolnice u studenom. Sredstva za bolnicu nisu osigurana, već postoji samo dobra volja. Ali zanima me što je s brzom cestom prema Bjelovaru,  pitao je Totgergeli.
Da je brza cesta jedna od ključnih za našu županiju složio se i župan Damir Bajs. Moj stav ostao je isti što se tiče brze cesta. Naša trasa je ugovorena na 750 milijuna kuna, dosad je potrošeno 300 milijuna kuna. Izgrađeno je niz velikih objekata i ona je poludovršena. Moram naglasiti da sva istraživanja koje su imale Hrvatske ceste pokazuju da će naš dio ceste koji će ići prema Virovitici imati duplo više prometa nego cesta prema Koprivnici, a naša cesta duplo manje košta. Mi ne želimo da ta cesta ide samo do Bjelovara, već da ide do Virovitice, pa i u konačnici do Mađarske, zaključio je župan Bajs.

Budući da isplata sredstva koje Županija, preko Sportske županijske zajednice, dostavlja sportskim savezima kasne, vijećnik Željko Srebrenović pitao je hoće li sredstva biti isplaćena do kraja?
Unatoč svim uštedama koje je županija ostvarila, ostale su još zakonske obveze koje se moraju riješiti. Stoga je župan obećao da će ove godine napraviti sve što je u mogućnosti kako bi se isplatila spomenuta sredstva.

Komentar u vezi izgradnje nove bolnice htio je dati SDP-ov vijećnik Hrvoje Pokos. Ne želim da se bolnica upliće u politička pitanja. Mi građevinsku dozvolu nismo skoro izgubili, nego smo je sačuvali u zadnji tren za razliku od prošle Vlade. U bolnicu je u papire uloženo 10 milijuna kuna, tender je raspisan i on će uskoro završiti. Imamo upita od desetak tvrtki koje zanima mogućnost izgradnje nove bolnice. Dio bolnice radi u jako lošim uvjetima i bilo bi dobro da se sve kirurške struke nađu u jednoj zgradi. Stoga, ja se nadam da će nova Vlada razumjeti problematiku bolnice i da će poduprijeti izgradnju, rekao je Pokos.

Nakon aktualnog sata uslijedilo je donošenje Odluke o izmjeni i dopuni Programa javnih potreba Bjelovarsko-bilogorske županije za 2015.godinu u školstvu, kulturi, športu i rekreaciji, zdravstvu te socijalnoj skrbi. Odluka je prihvaćena s 26 glasa za.

Treća točka dnevnog reda bila je donošenje Izmjene i dopune Proračuna Bjelovarsko-bilogorske županije za 2015.godinu. Župan Damir Bajs pojasnio je da se rebalans za 2015. godinu nije mnogo mijenjao. Ali kada je riječ o proračunu on je ipak nešto drugačiji.
Veliki problem je pad prihoda, čime je proračun 15% manji u izvornom dijelu. Ali smanjili smo naše troškove i povećali vlastite prihode, primjerice, u legalizaciji smo digli za 600 000 – 700 000 kuna. Također, puno smo uspješniji u dobivanju sredstava iz Europskih fondova, ministarstava što znači da ćemo imati nekoliko milijuna kuna više, ali to su namjenska sredstva, koja idu samo u tu namjenu. Rebalans i ukupan dio vlastitog prihoda je puno veći, zarađujemo puno više nego prije. U 2013.godini dug je bio 4 700 000 kuna, a sada on iznosi 1 400 000 kuna. Dakle, smanjili smo za 3 300 000 kuna i to je rad ukupnosti mene kao župana i mojih djelatnika. Zaključio je župan Bajs, te time je usvojena i ova odluka.

Jednoglasno je usvojen i Program javnih potreba Bjelovarsko-bilogorske županije za 2016. godinu u školstvu, kulturi, športu, rekreaciji i tehničkoj kulturi, zdravstvu te socijalnoj zaštiti.

Proračun za 2016. godinu pojasnio je župan Damir Bajs. Proračun je rađen na osnovu nove metodologije. Sada u proračun ulaze prihodi svih županijskih korisnika, te će se koristiti jedan žiro račun, a podračune će imati za ustanove u njenom vlasništvu čime će se omogućiti veća kontrola i jednaki standardi.
Sve županije u Hrvatskoj to moraju napraviti. Županija je u okviru svih aktivnosti napravila nekoliko mjeri, poput cash pooling koji omogućava praćenje svih naših korisnika, čime smo uštedjeli oko milijun kuna u prihodima i rashodima. Također napravili smo zajedničku nabavu energenata za naše školske i zdravstvene ustanove čime smo snizili cijene za 30-40%. U proračunu je vidljivo da smo smanjili 6 milijuna kuna prihoda za 2016. godinu, to su prihodi iz poreza na dohodak. Uvrstili smo daljnje smanjenje od 2 milijuna kuna. U proračun je predviđen i višak sredstava iz projekata i programa gdje je županija nosilac. Osim toga, sastavni dio proračuna je i privatizacija tvrtke Ceste d.o.o. Nakon natječaja utvrdit će se tržišna cijena, te ćemo nakon toga tražiti potvrdu od Županijske skupštine za prodaju čime ćemo dobiti namjenska sredstva koje ćemo uvrstiti u proračun, zaključio je župan Bajs.
Proračun će u konačnici biti jednak, ali naglasak je na uspjehu županije u dobivanju sredstava od države ili EU, te na povećanju izvornih prihoda i smanjenju dio troškova.
Time je donesen Proračun Bjelovarsko-bilogorske županije težak 240 milijuna kuna, uključujući i županijske korisnike, za 2016. godinu, te projekcije za 2017. i 2018. godinu s 24 glasa za. Također, prihvaćena je i Odluka o izvršavanju Proračuna Bjelovarsko-bilogorske županije za 2016. godinu te Odluka o prihvaćanju Plana razvojnih programa Bjelovarsko-bilogorske županije za 2016.godinu i projekcije za 2017. i 2018. godinu.