BBŽ Županijske vijesti

U tijeku je izrada nove strategije prometnog razvoja RH 2014.-2030. kojom se definiraju prometni prioriteti u navedenom razdoblju, a koja je i uvjet povlačenja sredstava iz EU fondova te  nijedan prometno infrastrukturni projekt ne može biti financiran ukoliko se ne nalazi u istoj.
Moramo naznačiti da je novim nacrtom strategije došlo do bitnih promjena kada govorimo o prometnoj povezanosti glavnih cestovnih pravaca vezanih uz područje Bjelovarsko-bilogorske županije tj. ostao je naznačen samo jedan pravac, Zagreb-Vrbovec-Bjelovar-Virovitica.
Bjelovarsko-bilogorska županija iskoristila je svoje pravo da se izjasni u javnoj raspravi te je zatražila uvrštenje slijedećih pravaca:
1. Moslavačko – pokupski cestovni smjer Karlovac-Petrinja-Sisak-Popovača-Kutina (Garešnica-Končanica-Daruvar)
2. Pakračko-Okučanski cestovni smjer Stara Gradiška-Okučani-Pakrac-Velik Zdenci-Virovitica
Navedenom strategijom Bjelovarsko-bilogorska županija gubi niz pravaca čime su prometnom izoliranošću teško pogođeni istočni dijelovi županije a posebice gradovi Daruvar, Garešnica i Grubišno Polje te općina uz njih. Također je potrebno naglasiti da  bi izostavljanjem cestovnih pravaca 2/5 županije, odnosno  brisanjem više od polovice cestovnih pravaca, s ostatkom Hrvatske ostalo nekvalitetno povezano  41.504 stanovnika Županije. Naime, uz navedene pravce zatražili smo uvrštenje i
3. Podravskog  spoja Bjelovar – Đurđevac
4. Kao i nova pruge Gradec –Sveti Ivan Žabno – od vrlo važnog strateškog interesa za županiju, premda je moguće da je ista uvrštena u prigradski željeznički promet Grada Zagreba.
Glavni državni prometni pravci teku paralelno sa županijskim prostorom, ali sjeverno (podravski pravac) ili južno (posavski pravac) od njega.
Cestovna povezanost generator je razvoja područja županije, tj. izostavljanje  prometne povezanosti odrazit će se na lošije korištenje prirodnih resursa kao i na gospodarski razvitak, rast i razvoj gradova i općina kao i poboljšanje demografskih prilika, jer ovim nacrtom strategije prometnog  razvoja, trećina stanovništva Županije ostaje izolirana.