BBŽ Županijske vijesti

Kada govorimo o osnovnim školama, u ovom trenutku stanje je takvo da od 21 osnovne škole taj pedagoški standard nema 12 škola u kojima obrazovanje stječe  4 712 učenika. Od 15 srednjih škola taj pedagoški standard nema 12 škola u koje je upisano 4 678 učenika.
Bjelovarsko – bilogorska županija u ovom je trenutku značajno opterećena kreditnim zaduženjem za dvije završene i dvije nezavršene školsko-športske dvorane. Neotplaćeni iznos trenutačno iznosi 7.556.519,89 švicarskih franaka. S obzirom da je kredit u švicarskim francima, jasno je da još neko vrijeme neće biti mogućnosti ući u nove projekte, jer se prema zakonskim odredbama županija ne može zadužiti više od 20 posto proračunskih prihoda.
Mogućnost da se ipak nađe rješenje za nove investicije u školstvu i postizanje željenog pedagoškog standarda, župan Damir Bajs vidi u modelu javno-privatnog partnerstva.
Taj model, definiran je Zakonom i Odlukom Vlade RH, a provodi se kroz suradnju s agencijama poput CEI, Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija.
Kad govorimo o navedenom modelu, za njegovu primjenu na području školstva Vlada RH donijela Odluku o sudjelovanju u ulaganju države s 55 posto sredstava, dok 45 osigurava županija i jedinica lokalne samouprave.
Da bi se ušlo u taj projekt, potrebno je imati dokumentaciju koja u ovom slučaju može biti građevinska dozvola, ali i idejni projekt uz riješene imovinsko-pravne odnose.
Bjelovarsko-bilogorska županija će osigurati  sredstva u proračunu za 2014. godinu za izradu potrebne dokumentacije, kako bi se mogli prijaviti u program javno-privatnog partnerstva.
To je župan Damir Bajs najavio na predstavljanju programa javno-privatnog partnerstva ravnateljima osnovnih i srednjih škola s područja Bjelovarsko-bilogorske županije. Program su predstavili predsjednik Upravnog Odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija Josip Borak i voditelj Projekta javno-privatnog partnerstva dr.sc. Danijel Kuljšić.
Bjelovarsko-bilogorska županija bit će prva županija koja će u Program pristupiti s ukupnom investicijom u jedno područje. Riječ je o ulaganju u školstvo od gotovo 100 milijuna kuna.
Župan Damir Bajs je izjavio da je ovaj model izabran jer Županija u pripremi nema velikih troškova i da je bitno da se osigura razvoj školstva i standardi za učenike i profesore. Iskustvo dvije, tri županije čije su škole u potpunosti uspjele uvesti jednosmjensku nastavu pokazalo je da je kvaliteta pedagoškog rada unaprjeđena, a troškovi za energente smanjeni.
Hrvatska Vlada je na sjednici u travnju 2012. godine donijela okvirni sporazum koji definira program JPP-a po kojem dio projekta financiraju Ministarstva. U sektoru školstva, Ministarstvo financira 55 posto iznosa projekta, Županija 35 posto, a lokalne jedinice 10 posto iznosa projekta. Treba napomenuti da pojedine projekte Ministarstvo 100 posto financira.
Voditelj projekta dr. Kuljšić, iznio je primjer projekta javno privatnog partnerstva.  Najprije javna tijela i Ministarstvo apliciraju projekte Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI), koji vrši pripremu nakon čega projekte dostavlja Agenciji za JPP i Ministarstvu financija na odobrenje. Nakon što je projekt odobren, ide se na javno nadmetanje za izbor privatnog partnera. Kad se izabere privatni partner potpisuje se ugovor na 25 do 30 godina kojim se definira da privatni partner pruža uslugu određenu ugovorom. Nakon potpisa ovog ugovora, CEI prati provedbu projekta i poštuju li se svi utvrđeni standardi. Bitno je napomenuti da javni partner zadržava vlasništvo nad zemljištem na kojem privatni parter gradi objekt, a nakon isteka 25 do 30 godina, izgrađeni objekt ide natrag u vlasništvo javnom partneru.
Europska praksa do sada je pokazala da je JPP za oko 17 posto povoljniji u odnosu na tradicionalnu nabavu, a razlika naspram tradicionalne nabave je to što na period određen ugovorom privatni partner ima obvezu skrbiti o izgrađenom objektu. Zbog toga se objekt gradi kvalitetnije, jer je privatnom partneru u interesu da nakon izgradnje ima što manje troškove. Javni partner na ugovorom utvrđeno vrijeme, obično 25 do 30 godina, plaća naknadu tek nakon što je objekt izgrađen. No iznos je manji nego da se javni partner zasebno brine o izgrađenom objektu. Na taj način javno tijelo na privatnika prebacuje rizik izgradnje i rizik raspoloživosti.
Josip Borak, predsjednik Upravnog odbora Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija rekao je da se često čuje da je JPP  javno- privatna pljačka, no to nije tako, jer postoje  regulatorna tijela koja se brinu da sve prođe u skladu sa zakonom.

Model javno privatnog partnerstva stvoren u Velikoj Britaniji u ekonomskoj krizi za vrijeme vladavine premijerke Margareth Tatcher. Od tada je taj model jako napredovao pa sada već imamo četvrtu generaciju javno privatnog partnerstva. Model se najviše primjenjuje sektoru edukacije i javnih usluga, transporta,  sigurnosti, zaštite okoliša i zdravlja. U Europi je po broju javno privatnih partnerstva na prvom mjestu Velika Britanija, a po vrijednosti na prvom je mjestu Francuska. Trenutačno se na ovaj način u Hrvatskoj  gradi Bolnica u Popovači, Opća bolnica u Varaždinu, Trg Pravde u Zagrebu, Hrvatski povijesni muzej i nekoliko škola.