BBŽ Županijske vijesti

Jedna od najčuvanijih tajni suvremene povijesti bile su žrtve Križnoga puta  i zločini počinjeni u  svibnju 1945. godine, no uspostavom hrvatske države ta tajna, javno je obznanjena. Nažalost, Bjelovar i područje današnje Bjelovarsko-bilogorske županije nisu mimoišli ti zločini. Otkrivanju tih zločina, prisjetimo se, uvelike su pridonijeli istaknuti članovi Ogranka Matice hrvatske Bjelovar na čelu s g. Ivkovićem i dr. Miculinićem. Oni su željeli prikazati istinu i pronaći posmrtne ostatke žrtava.

osnovani Odbor za poratne žrtve 2. svjetskog rata i poraća i Odbor za podizanje spomen obilježja prešućivanim hrvatskim žrtvama 2. svjetskog rata i poraća. Do sada su zabilježena saznanja o 72 gubilišta diljem naše županije s nepoznatim brojem grobnih jama.

Najpoznatije gubilište je  u šumi Lug, na kojemu je u ljetu 1992. pronađeno 7 grobnih jama u kojima je otkriveno i izvađeno 228 kostura ljudskih žrtava. Zatim na isti način u mjesecu rujnu na gubilištima u šumi Trnovka, na području Općine Kapela, iz 3 grobne jame izvađeno je 65 kostura ili ukupno 293 kostura ubijenih Hrvata. Najviše žrtava je iz Bjelovarsko – bilogorske i Koprivničko – križevačke županije, zatim iz Virovitičko – podravske, Sisačko – moslavačke i Požeško – slavonske. 

U lipnju 2006. godine u Spomen prostoru Lug završena je zajednička grobnica i time osigurano trajno počivalište žrtvama čiji su posmrtni ostaci, uz dostojan ispraćaj, položeni u grobnicu 28. lipnja 2006. godine.
„Danas smo okupljeni s ciljem da se istina ne zaboravi, što je iznimno važno, jer živimo u državi i društvu koje ne čini ništa kada je u pitanju sustavno istraživanje jugo-komunističkih zločina. To je vrlo okrutno i nepravedno, što za našu sadašnjost, što za našu budućnost, a poglavito za one koji su na vlastitoj koži osjetili svu brutalnost totalitarnog zločinačkog jugo-komunističkog režima. Sigurno ovdje ima i onih koji su svjedočili odvođenju svojih bližnjih, iščekivanju vijesti o njima, oduzimanju obiteljske imovine ili su pak cijeli život nosili etiketu da su dijete bandita. Zbog tih, kao i mnogih drugih činjenica jako je bitno da se okupljamo na ovakvim događajima, ne samo u Lugu, nego i diljem Republike Hrvatske. Ovi zločini su itekako bili dobro planirani, organizirani i provođeni. Šuma u Lugu postala je gubilištem nakon rata. Prva pogubljenja dogodila su se sa 13. na 14. lipnja 1945. godine. Od 1991. održavaju se komemoracije u Lugu, na kojima je uvijek nazočan netko iz Matice hrvatske, što je sasvim logično budući da je ona i započela s istraživanjima, popisivanjem žrtava, podizanjem spomen obilježja. Prošle godine su križ, koji je bio jedini znamen spomen područja, obnovili naši branitelji“, istaknula je u Lugu Anita Blažeković predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Bjelovaru.

„Svaki rat uvijek donosi žrtve, donosi zločine za koje opravdanja nema. Žrtvama rata trebamo odati počast tako što ćemo omogućiti da njihova imena i okolnosti stradanja budu poznati bez obzira kojoj su etničkoj ili vjerskoj skupini pripadale, koju su političku ili ideološku ideju branili. Žrtve ratnih stradanja su ljudi s imenom i prezimenom. Rasvjetljavanjem istine o počinjenim zločinima želimo rasvijetliti da za zločine nema opravdanja, bez obzira pod čijim imenom i ideologijom da su počinjeni. Put do istine je ujedno i poruka mladima. Žrtve koje danas spominjemo su tu da ukažemo kako nema te ideologije koja je vrijedna ijednog ljudskog života“, istaknula je na komemoraciji zamjenica bjelovarsko – bilogorskog župana, Bojana Hribljan.
Za žrtve jugo - komunističkog boljševizma pogubljene u poraću 1945. godine služena je i Sveta misa zadušnica koju je u Katedrali Svete Terezije Avilske predvodio bjelovarsko-križevački biskup mons. Vjekoslav Huzjak. Nakon komemoracije u Lugu brojna izaslanstva položila su vijence i zapalila su svijeće u spomen na žrtve 2. Svjetskog rata i poraća.