BBŽ Županijske vijesti

Vijećnik HDZ-a Nenad Mrzlečki, otvorio je aktualni sat s pitanjem u kojem su statusu projekti Bjelovarsko-bilogorske županije, točnije projekt izgradnje bolnice, ceste i JPP-a.

Župan Bajs pojasnio je kako se očekuje realizacija tih ključnih projekata te pojasnio status svakog projekta. Kod prometne infrastrukture postojala su dva problema, željeznička povezanost i brza cesta. Pruga koja se sad gradi rješava problem prometne izoliranosti te će ona omogućiti da Bjelovar bude prigradsko naselje grada Zagreba. Pred nama je pitanje ukupnosti završetka brze ceste do Bjelovara. Potez do Bjelovara je napola gotov, iako su radovi bili od 2009. do 2011. i tada je investirano 300 milijuna kuna. Naša cesta Zagreb - Bjelovar je državna cesta koja ima duplo više prometa, a duplo manje košta za dovršetak. Mi očekujemo da vidimo hoće li se nastaviti projekt prema Bjelovaru. Što se tiče opće bolnice Bjelovar, imamo riješenu projektnu dokumentaciju, građevnu dozvolu, izrađen je tender te je dogovoreno financiranje s bivšom Vladom. Natječaj je poništen, ali i da je ostao na snazi ne bi se ništa promijenilo jer je Ministarstvo donijelo odluku, da se svi programi koji se vežu uz EU stopiraju. Projekt je usuglašen s pravilima EU i to je projekt od kojeg ne smijemo odustati. Očekujemo da projekt ide jer bi bilo čudno da novci koji stoje, propadnu, rekao je župan Bajs i dodao, -  Što se tiče JPP, on je jedini model koji omogućava sufinanciranje Vlade Republike Hrvatske u navedenim gradnjama. To je 12 objekata u 11 škola, čime bi županija prešla u jednosmjenski rad i time bi se digao standard obrazovanja, a snizili troškovi poslovanja. To je model koji omogućava da se trošak rasporedi na 25 godina. Što se nas tiče mi smo u intenzivnom kontaktu izrađivača studije, očekujemo da poslije Uskrsa komparator bude gotov, čime projekt ide prema resornom ministarstvu, pojasnio je župan Bajs.

Vijećnik Alen Baščevan (ORAH) nastavio se na prethodno pitanje, te napomenuo kako se donosi državni proračun s tri ključne korekcije i to u poljoprivredi, zdravstvu i školstvu. Stoga, zanimalo ga je kada je predviđen rebalans županijskog proračuna. Također, iskoristio je priliku kako bi izrazio gađenje što je u državnom proračunu umanjeno 30 milijuna kuna sredstava namijenjenih za invalide.

Mi pomno pratimo što se dešava. Što se tiče županijskog proračuna u 2015. je stupio na snagu zakon iz 2014., gdje su županijski prihodi smanjeni daleko iznad naših očekivanja. Naš izvorni dio proračuna od 42 milijuna kuna pao je na 32 milijuna, 3 milijuna kuna smo dobili nazad, te smo ukupno izgubili 1 milijun eura, što je pad za 20%. Rebalans proračuna ovisit će o elementima koji će se događati, naglasio je Bajs.

Siniša Glavaš (BUZ) iskoristio je priliku kako bi se zahvalio županu u ime obitelji Gorana Popovića, kojemu je Županija pomogla da riješi svoje stambeno pitanje. No, vijećnik Glavaš želio je znati u kojem omjeru žitelji Bjelovarsko-bilogorske županije učestvuju u trenutno nenaplaćenom državnom poreznom dugu.

Za porezne dužnike s područja županije nemamo konkretan podatak o dugovanju. Tražit ću od porezne uprave da nam proslijede podatak koji smo mi kao županija. Svako neplaćanje je prekršaj, ali pitanje naplata ne možemo mi riješiti. Neisplata radnicima ukupnog bruto plaće, tražit ću da mi se to posebno izlista, da vidimo koliko su tu dužnici prema nama, a ne samo prema državi, odgovorio je župan.

Vijećnik HDZ-a Drago Hodak, želio je znati u kojoj je fazi postupak prodaje udjela u trgovačkom društvu Ceste d.o.o.

Županija je napravila sve da omogući tvrtki da radi kvalitetno i pozitivno. Ova Županijska skupština odrekla se dobrog dijela prihoda što po zakonu nije trebala niti morala. Dio ukupnosti dionica je prebačen na susjedne županije, na Koprivničko-križevačku i Virovitičko-podravsku kako bi se omogućio rad na tim županijama. 50% su kupili radnici i rukovodstvo, a 8% su kupili isto radnici u drugom dijelu natječaja. Ovog trenutka naša tvrtka radi i dalje na području tri županije, ima visok dobitak, vrlo kvalitetno radi, imala je novo ulaganje, novu tvrtku. Ja ih mogu pohvaliti. Mi smo spremni za raspis natječaja, zaključio je Bajs.

Problema u poljoprivredi dotaknuo se vijećnik HSS-a Marijan Šinko. Problemi su svakog dana sve veći i veći. Ovog trenutka smo svjedoci velikog sniženja cijena mlijeka koje je već sniženo. Svjedok sam da ova Županijska skupština ne može promijeniti situaciju u poljoprivredi, a ni Županija ne može napraviti nešto preko noći. Predlažem da Županijska skupština na čelu sa županom uputi pismo resornom Ministarstvu i Vladi gdje bi se objasnila cijela problematika u poljoprivredi, zatražio je Šinko.

Ovog trenutka hrvatska poljoprivreda je pod teškim udarom i broj ljudi koji se bave s poljoprivredom ubrzano se smanjuje. Županija ima desetak mjera koje provodi, međutim da sav izvorni županijski proračun bude usmjeren prema poljoprivredi ne bi mogao nadoknaditi probleme koje imamo. Predložio sam ministru da nađe vremena da porazgovara s našim stočarima i mljekarima. Ne sumnjam da on dosta dobro zna situaciju, ali hoćemo da čuje s terena što muči ljude. Oznaka da je mlijeko s hrvatskih pašnjaka gotovo više i nema. Vrijeme je da se provedu urgentni koraci za pomoć poljoprivrednicima. Posebice bi pozdravio mjeru koja ne košta ništa koju su predložili proizvođači mlijeka. Ako je mlijeko u prahu došlo u Hrvatsku i  od njega se napravi mlijeko koje se prodaje kao konzumno mlijeko, to se treba tretirati kao i u većini država, kao mliječni pripravak, a ne kao konzumno. Pa ako se i proda neka čovjek bude svjestan da se ne radi o mlijeku koje je došlo s hrvatskih pašnjaka, već da je to mliječni pripravak. Taj propis ne košta ništa, već dobra volja da se uvede ta praksa i kod nas. Također, kreditna linija za proljetnu sjetvu nikada nije imala toliko zahtjeva, imamo preko 25 milijuna kuna zahtjeva. To je upola više nego prošle godine, ali to ne znači da poljoprivreda stoji dobro, već da su naši seljaci u nuždi i moraju kreditirati proljetnu sjetvu preko naše kreditne linije, pojasnio je župan.

Vijećnik HKS-a Zoran Đošić upozorio je župana na zatvaranje Centra za rehabilitaciju branitelja koji je otvoren 29.9.2013., a nalazio se na ulazu starog dijela bolnice Bjelovar. Tom prilikom zamolio je da se taj prostor vrati braniteljima.

Županija je preko Doma zdravlja dogovorila da psihijatar, dr. Čatipović, radi za potrebe branitelja. Mi ćemo provjeriti kakva je situacija i je li ovo točno. Čim se na Županiju prenesu upravljačka prava omogućit ćemo da Centar počne s radom, rekao je župan Bajs.

HDZ-ovu vijećnicu Višnju Biljan, zanimalo je stanje u Bjelovarsko-bilogorskim vodama, odnosno kada će dobiti izvješće rada.

Župan Damir Bajs pojasnio je stanje u tvrtki koja je u vlasništvu Županije, te obećao izvješće. BB vode zadužene su za gradnju vodoopskrbe na području županije. Oni rade poslove i u dogovoru s nizom općina. Za 2016. očekujemo odluku Hrvatskih voda i to je zašto niste dobili izvješće, jer ne znamo koliko će sredstava Hrvatske vode odrediti za našu tvrtku. Očekujem od Hrvatskih voda da se razriješi pitanje vodnih područja. Naime, prošla Vlada je donijela odluku gdje je nama uskraćeno vodno područje za našu županiju. Razlog uskrate nije jasan, jer po svim kriterijima možemo imati svoja vodna područja. Svi smo se ujedinili da se nama prihvati pravo da temeljem kriterijima, koje udovoljavamo, dobijemo vodno područje. Postavit ćemo novi zahtjev i to je još jedan dio razgovora koji ću imati s ministrom poljoprivrede, naglasio je Bajs.

Aktualni sat zaključen je s pitanjem o TV studiju HRT-a u Bjelovaru. HRT je javni servis koji naši građani uredno plaćaju svoje obvezu, a naš TV studio je ukinut. Radi li se na tome i do kuda je stiglo? Upitao je vijećnik HSU, Zlatko Barila.

Jedina stvar koja je otišla iz županije je HRT. Centar Bjelovar izrastao je u ratu i pokazao se izvrsnim u izvještavanju. Producirao je niz izvrsnih novinara. Kada je došlo do prijedloga da se Centar Bjelovar ukine i ja i gradonačelnik usprotivili smo se tom naumu. Kontinent u kojem boravi ogroman broj ljudi je ostao sa samo dva centra što je neprihvatljivo jer HRT ima obveze izvještavanja o javnim informacijama prema svim građanima, rekao je Bajs i dodao kako je razgovarao i s novim v.d. ravnateljem HRT-a Sinišom Kovačičem, ali i šefom tehnike Kunićem kako bi ponudili adekvatan prostor za otvorenje studija.

Na drugoj točki dnevnog reda našlo se donošenje Odluke o produljenju ugovora o zakupu prava lova u zajedničkim otvorenim lovištima Bjelovarsko-bilogorske županije. Tom prilikom župan Damir Bajs pojasnio je zašto je ta odluka ponovno u Županijskoj skupštini. Naime, 37 lovišta dobilo je potrebnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede za produljenje postojećih ugovora za narednih deset godina. Međutim, za preostalih 6 lovačkih udruga nadležno Ministarstvo odbilo je dati prethodnu suglasnost zbog podnesenih optužnih prijedloga iz članka 30 stavka 4. Zakona o lovstvu. No, Ustavni sud ukinuo je dijelove spornog članka na temelju kojeg je resorno Ministarstvo uskratilo izdati suglasnost za šest lovačkih udruga, čime se otvara mogućnost da navedene udruge dobiju potrebnu suglasnost.

Naših 6 lovišta imaju pravovaljanu potvrdu da ne postoji kaznena odgovornost niti prekršajna djela. To su minorna djela, primjerice netko je zakasnio prijaviti podatke u središnju lovnu evidenciju. Ukoliko bi mi utvrdili da postoji bilo kakav problem s našim lovcima, primjerice da organiziraju krivolov, mi bi sami otkazali ugovore tijekom ugovornog razdoblja. Stoga, mi smo odlučili ponoviti odluku koja će biti ponovno važeća, jer ćemo se pozvati na odluku Ustavnog suda, pojasnio je Bajs, te nastavio. Mi još uvijek nemamo riješeno sve, očekujemo da Ministarstvo da suglasnost. Bojimo se jedino da nam ne prođe rok, jer do 1.4. ugovori moraju biti potpisani. Ja sam ministra i pomoćnika ministra obavijestio o tome. Županija je napravila sve i opet ćemo se obratiti Ministarstvu. Nadam se da će to biti riješeno u skladu sa zakonom i u korist naših lovaca, zaključio je župan.

Odluka o produljenju ugovora o zakupu prava lova u zajedničkim otvorenim lovištima Bjelovarsko-bilogorske županije jednoglasno je prihvaćena.

Župan je iskoristio treću točku dnevnog rada, donošenje Zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu župana Bjelovarsko-bilogorske županije za razdoblje srpanj-prosinac 2015., kako bi pokazao napredak Bjelovarsko-bilogorske županije u posljednje dvije i pol godine.

Najvažnije za ovu županiju ne piše u ovom izvješću. Koliko smo mi mogli napraviti u ove dvije i pol godine, mi smo napravili. Tada smo bili 18. županija u izdavanju građevnih dozvola, sada smo šesti. U gospodarstvu smo bili na začelju ljestvice kada govorimo o rezultatima i trendovima. Gubili smo 800 radnih mjesta godišnje, nije bilo investicija i većina brojki je bila u crvenom. Kada pogledamo izvješće iz 2014. i 2015. stanje se bitno promijenilo. Sve brojke su sada pozitivne, imamo porast dobiti, prihoda, ulaganja, investicija, te 500 novih radnih mjesta u gospodarstvu. U 2015. očekujemo nastavak investicijskog ciklusa. Postali smo županija koja je otvorena prema poduzetnicima. Imamo najmanji broj nezaposlenih nakon dugo vremena, a možda ćemo ove godine pasti i ispod 10 000 nezaposlenih. U turizmu također imamo porast. Na svim ljestvicama, više nismo zadnji ili predzadnji, došli smo u sredinu ili čak među prvih pet županija i to je ono što smo obećali. Prisjetit ću se i da smo imali samo jedan projekt vezan uz EU, a sad ih imamo preko 80 gdje je županija partner ili ih sufinancira. Neki projekti su gotovi, neki su u tijeku, a za neke smo tek konkurirali. Iako nam se izvorni proračun smanjuje, ukupan iznos proračuna nije bitno manji, jer je Županija bitno uspješnija u dobivanju sredstava od EU. Moram biti jasan, postoje pozitivni trendovi i ne očekujem da ćemo u kratko vrijeme vratiti županiju tamo gdje mi želimo. Treba 3 do 4 godine ovakvih brojki da bi došli u sredinu. Ovo su brojke koje je lako provjeriti gdje smo bili i gdje smo sada, zaključio je župan Bajs.

Izvješće o radu župana Bjelovarsko-bilogorske županije za razdoblje srpanj-prosinac 2015., dobilo je jednoglasnu potporu Županijske skupštine.