BBŽ Županijske vijesti

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se na današnji dan u spomen na tri žene ubijene na zagrebačkom općinskom sudu 22. rujna 1999. godine, kada je tijekom brakorazvodne parnice policajac Mato Oraškić ubio sutkinju Ljiljanu Hvalec, suprugu Gordanu Oraškić i njezinu odvjetnicu Hajru Prohić, a ranio zapisničarku Stanku Cvetković.

Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Bjelovarsko-bilogorske županije Ivana Pirin pojasnila je kako se nasilje najčešće događa upravo u obiteljskoj zajednici koja bi trebala biti sigurno okruženje za sve članove obitelji, a žrtve su najčešće žene. Nasilje iza sebe ostavlja psihološke i fizičke posljedice, a cilj je uspostava kontrole moći i zastrašivanje druge osobe. „O tom problemu moramo što više govoriti i nijedan oblik nasilja ne smije ostati tajna, te svako nasilje treba prijaviti, a jedini način da se i zaustavi nasilje je izlazak iz nasilne veze. Najčešće se nasilnik ispriča za učinjeno nasilje, što ženi daje sigurnost da se ono neće ponoviti, ali to nasilje kasnije postaje brutalnije.“, rekla je Ivana Pirin, te naglasila da nitko ne smije ignorirati nasilje.

„Istanbulska konvencija potpisana je 2014. godine, ali ona do danas nije ratificirana u Republici Hrvatskoj. Nadam se da će se to uskoro dogoditi, jer ratifikacijom konvencije, stali bismo na stranu žena koje su izložene nasilju i koje nisu zaštićene. Ja sam želim poručiti da je uvijek kriv nasilnik i nikada se ne može opravdati da ga je netko izazvao na nasilje, a nasilje unutar obitelji nikako nije privatna stvar.“, poručila je zamjenica župana Bojana Hribljan. 

Prva sjednica Povjerenstva bila je prilika i da se javnosti predstave izvješća Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske, Centra za socijalnu skrb Bjelovar i Sigurne kuće.

Tako je Monika Zorić iz Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske, izvijestila kako je ove godine po prvi puta od 2013., zabilježen porast broja nasilja u obitelji. U prvih šest mjeseci ove godine, PU Bjelovarsko-bilogorska zabilježila je 236 počinitelja prekršaja, što je porast broja počinitelja i to za 30% u odnosu na prošlu godinu, te povećan broj oštećenih osoba, čak 268, što je povećanje za 28% u odnosu na 2016. Također, statistike pokazuju da su počinitelji najčešće muškarci, njih 80%.

Sigurna kuća je najčešće jedini izlaz za ženu koja je pretrpjela nasilje, stoga je nažalost, uvijek i popunjena. Gordana Mileković iz Sigurne kuće objavila je da je tijekom 2016. godine, Sigurna kuća primila 53 zahtjeva za smještaj od čega je 24 realizirano, a ostali su otkazani od strane Centra za socijalnu skrb ili zbog popunjenosti. Tako je ukupan broj korisnika, koji su potražili siguran smještaj u prošloj godini, iznosio 69, od čega 45 djece i 24 žene. Ipak, zabrinjavajući podatak je taj da se većina žena, nakon smještaja u Sigurnoj kući, vratilo svom suprugu i to njih 32%.
U prvih šest mjeseci ove godine, zaprimljen je 41 zahtjev za smještaj, a 18 ih je realizirano. Najčešći korisnici Sigurne kuće su žene od 30 do 45 godina, te djeca od 7 do 14 godina.

Što se tiče Centra za socijalnu skrb Bjelovar, ravnateljica Kristina Novalić izvijestila je da je prošle godine Centar primio 177 obavijesti o nasilju u obitelji, što je blagi pad u odnosu na 2015. godinu. Ipak u prvih šest mjeseci ove godine dogodio se porast broja slučajeva nasilja u obitelji. Tako je zaprimljena 121 obavijest, za razliku od 2016. godine, kada je prijavljen 91 slučaj nasilja u obitelji. Najviše prijava odnosi se na psihičko nasilje, a sve više nasilja događa se u prisutnosti djece.