BBŽ Županijske vijesti

Nakon radnog sastanka pet hrvatskih Župana uputilo je dopis predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću, tražeći radni sastanak koji bi bio mogućnost za iznošenje konkretnih prijedloga pet županija u cilju njihova razvoja i boljeg života 660 tisuća stanovnika.

Inicijativa koja je krenula iz Bjelovarsko-bilogorske županije dobila je zeleno svjetlo od strane premijera Plenkovića, a samim time petorica hrvatskih Župana imat će priliku prezentirati premijeru Plenkoviću neke od najvažnijih projekata koji ih povezuju, ali i strateške projekte svojih županija.

1. Osnivanje Savjeta za Središnju i Sjeverozapadnu Hrvatsku

Osnovni zahtjev je osnivanje Savjeta za Središnju i Sjeverozapadnu Hrvatsku, te Župani pet hrvatskih Županija, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Međimurske županije predlažu Vladi Republike Hrvatske osnivanje Savjeta za Središnju i Sjeverozapadnu Hrvatsku, a temeljeno na Odluci Vlade koja već postoji za Slavoniju, Baranju i Srijem.

Sada predlažu Premijeru osnivanje Savjeta koji bi omogućio da središnja i sjeverozapadna Hrvatska dobije mogućnost za koordinaciju provjere i praćenja europskih strukturnih i investicijskih fondova. Na taj način dalo bi se na značaju, ali i boljem razvoju i razvitku spomenutih pet hrvatskih županija i bolji uvjeti  života za naših 660 tisuća stanovnika.

Također, na sutrašnjem sastanku u Vladi župan Bajs prezentirat će Premijeru i tražiti nastavak realizacije strateških projekata naše županije, a koji su poveznica i s drugim županijama u okruženju.

„Mi podržavamo model Slavonija, to je uspješan projekt ove Vlade i premijera Plenkovića. Savjet daje mogućnost da se projekti direktno dogovaraju s Vladom i njenim tijelima i taj isti model želimo da se primjeni i za ovaj dio Hrvatske. O iznosima nećemo, naravno da ne očekujemo iznos kao i Slavonija, ali očekujemo da strateške projekte možemo provesti direktno. To je naš temeljni i primarni zahtjev, zajednički zahtjev svih pet župana. Ključno je da na taj način izbjegnemo administrativni dio priče.“, pojasnio je župan Bajs.

2. Dovršetak izgradnje brze ceste Zagreb – Bjelovar - Virovitica

Od vitalnog značaja za daljnji razvoj ovog dijela Hrvatske je izgradnja brze ceste Zagreb – Bjelovar - Virovitica i to u punom profilu brze ceste u četiri traka. Brza cesta do sada je izgrađena do mjesta Farkaševac i u nju je uloženo oko 300 milijuna kuna.  Za dionicu izgradnje brze ceste do Bjelovara otkupljena je kompletna trasa i građeni su objekti.

Brza cesta je poveznica čak 4 županije (Zagrebačke, Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičke županije) te župan Bajs traži da se u mandatu ove Vlade realizira preostalih 17 kilometara izgradnje brze ceste do Bjelovara. S obzirom na činjenicu da je Bjelovarsko-bilogorska županija jedna od dvije županije koja na svom području nema ni metra brze ceste ni autoceste, a nalazi se u neposrednoj blizini Zagreba, te s obzirom na činjenicu da je izdana građevinska dozvola za istu, predlaže se da se radovima nastavi i da se ta dugo očekivana brza prometnica napokon i izgradi. Njena izgradnja izlazak je iz prometne izolacije ovog dijela Hrvatske, a samim time i preduvjet za privlačenje gospodarskih investicija. Naime, prema mišljenju Vladine Agencije za konkurentnost ni jedna županija ne može dobiti nove investitore ako na svom području nema izgrađenu autocestu ili brzu cestu.

„Ako bi se brza cesta gradila u punom profilu, s četiri trake, tih 17 kilometara koštalo bi preko 300 milijuna kuna. Dio objekata je već gotov, trasa je utvrđena i mi želimo da ta cesta što prije krene u realizaciju. Ministar Butković je rekao da očekuje da će u ovom mandatu Vlade krenuti radovi, a ja želim da i Vlada stane iza toga, a osnivanjem ovog Savjeta to bi se moglo dogoditi.“, rekao je župan.

3. Puštanje u promet novoizgrađene pruge Sveti Ivan Žabno – Gradec

Nakon pedeset godina u Republici Hrvatskoj pri kraju je izgradnja prve nove pruge, a riječ je o dionici pruge Sveti Ivan Žabno – Gradec. Riječ je o pruzi koju je projektirala sama Bjelovarsko-bilogorska županija, a danas se ona gradi europskim sredstvima. Pruga će biti završena do proljeća 2018. godine, no prema prvim tvrdnjama iz HŽ Infrastrukture ona ne bi bila puštena u promet zbog radova na dionici pruge Dugo Selo – Križevci.

Nakon radnog sastanka župana Bajsa i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića sam ministar dao je nalog HŽ Infrastrukturi da se po ubrzanom postupku riješi potrebna dokumentacija i da se pruga spoji na postojeći kolosijek. To bi značilo da bi vlakovi od Bjelovara do Zagreba mogli direktno prometovati, putnici bi iz Bjelovara do metropole stizali za 50-ak minute vožnje vlakom, čime bi bjelovarsko-bilogorski kraj u smislu putovanja vlakom postao predgrađe Zagreba. I ne manje bitno pruga je to od značaja ne samo za Bjelovarsko-bilogorsku već i Koprivničko-križevačku županiju. Nadamo se da će Vlada Republike Hrvatske omogućiti da se prva nova pruga koja se izgradila nakon pola stoljeća pusti u promet i da taj europrojekt i zaživi.

„Sukladno dogovoru u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, mi želimo da se stotinjak metara zadnjeg dijela pruge, spoji na kolosijek koji je u funkciji. Mi želimo da se to dogodi sljedeće godine, odnosno odmah nakon puštanja u promet naše pruge. Ipak, nama pruga nije cilj, već sredstvo.“, izjavio je župan Damir Bajs, te dodao kako su predložene i druge teme koje se tiču i školstva, poput projekta javno-privatnog partnerstva.