Projekti - UO za gospodarski razvoj i komunalne djelatnosti

Bjelovarsko-bilogorska županija je nositelj projekta Plan razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Grada Bjelovara, općine Velika Pisanica, Nova Rača, Kapela, Veliki Grđevac, Veliko Trojstvo, Zrinski Topolovac, Rovišće, Šandrovac i Severin. Projekt se provodi u okviru Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (ONP), sukladno kojem će se prijaviti na natječaj za sufinanciranje od strane fondova Europske unije. Projektom se planira izgradnja otvorene pristupne mreže elektroničkih komunikacija sljedeće generacije (NGA).

Sukladno strukturnim pravilima ONP-a, nositelj projekta s danom 30. travnja 2019. pokreće postupak javne rasprave o projektu Plan razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Grada Bjelovara, općine Velika Pisanica, Nova Rača, Kapela, Veliki Grđevac, Veliko Trojstvo, Zrinski Topolovac, Rovišće, Šandrovac i Severin. Svi podaci i očitovanja operatora i drugih zainteresiranih strana primati će se zaključno do 31. svibnja 2019. godine u 12:00 putem elektroničke pošte, na adresu:  daliborka.vrankic.horvat@arhiva.bbz.hr.

NAPOMENA:

Ovim putem ističemo da se poništavaju prethodne provedene javne rasprave, kao i njihovi rezultati koji se neće uzimati u obzir kod pripreme konačne verzije PRŠI-ja. U skladu s tim pozivamo sve zainteresirane da se jave na ovu javnu raspravu pa i u slučaju ako su njihovi stavovi istovjetni onima koje su očitovali na prethodnim javnim raspravama.

Ovim Izvješćem obuhvatili smo gotovo sve fondove – kohezijski, europski socijalni fond, zatim Fond za regionalni razvoj, te smo posebno izdvojili projekte Mjera ruralnog razvoja. Naime, iz Mjera ruralnog razvoja za područje Bjelovarsko-bilogorske županije u protekloj godini odobreno je ukupno 47.664.167,87 kuna.

Ministarstvo poduzetništva i obrta provodi Mjere A2 i A3 unutar Prioriteta 1 te mjere unutar Prioriteta 2 i 3. HAMAG INVEST provodi Mjere A1, B1 i B2 unutar Prioriteta 1.

Prioritet 1: Jačanje konkurentnosti malog gospodarstva

• Mjera A1 - Mikro poduzetništvo i obrt
• Mjera A2 - Zadružno poduzetništvo
• Mjera A3 - Poduzetništvo klastera
• Mjera B1 - Malo i srednje poduzetništvo i obrt
• Mjera B2 - Inovacije u poduzetništvu

Prioritet 2: Unapređenje poduzetničkog okruženja

• Mjera C2 -Tehnološki parkovi, poslovni inkubatori i poduzetnički akceleratori
• Mjera C3A -Razvojne agencije, poduzetnički centri i centri kompetencije
• Mjera C3B - Internacionalizacija poslovanja

Prioritet 3: Promocija i učenje za poduzetništvo i obrt

• Mjera D1 - Obrazovanje za poduzetništvo
• Mjera D2 - Obrazovanje za obrt

Pozivi se objavljuju u dnevnim novinama i na mrežnim stranicama Ministarstva poduzetništva i obrta (www.minpo.hr) i HAMAG INVEST-a (www.hamaginvest.hr), a prijave se zaprimaju isključivo od 31.03.2014. (osim na Mjerama D2.2 te D2.3 na kojima se prijave zaprimaju od 1. 8.2014.).

Javni pozivi bit će otvoreni do iskorištenja sredstava, ali ne dulje od 31.10.2014. (osim za Mjeru B2 na kojoj će se prijave zaprimati do 30.05.2014.)

Deset zona potpuno je izgrađeno i u funkciji  i to u Bjelovaru (poslovna zona Istok, Lepirac, Jug), Daruvaru (poduzetnička zona Zapad-1), Grubišnom Polju (zona malog i srednjeg poduzetništva 1 i 2), Garešnici (poduzetnička zona Jug) Čazma Ninkovica, poduzetnička zona u Velikom Trojstvu i Severinu. Ukupno se u zonama odvija 67 poduzetničkih projekata koji zapošljavaju 1200 zaposlenih. Poduzetnici u zonama ostvarili su 542 milijuna kuna prihoda i 20 milijuna kuna dobiti. Napominjemo da su financijski obrađena samo trgovačka društva po izvješćima Financijske agencije.

U  dvije poduzetničke zone u tijeku je završna faza izgradnje istih, ali u njima (ili u dijelu njih) se već odvija poduzetnička aktivnost i to : Štefanje i Velika Pisanica. Time će se povećati i broj projekata u zonama, ali i broj zaposlenih na 2000.

Ostale poduzetničke zone nalaze se u različitoj fazi aktivnosti  izgradnje,  od onih kojima nedostaju samo završni radovi, do onih za koje još nisu donesene ni odluke o formiranju poduzetničke zone ili nisu u prostornim i urbanističkim planovima ili se još uvijek rješavaju imovinsko-pravni odnosi i dr.

U međuvremenu radi recesije i nedostatka poduzetničkih inicijativa mnoge su JLS odustale od plana izgradnje zona tako da je u  novom planu do 2012. navedeno 15 zona u dvije skupine prioriteta, one koje su pred dobivanjem građevinske dozvole i one koje su tek u ishođenju dokumentacije.

Program razvoja poduzetničkih zona Bjelovarsko-bilogorske županije

U deset jedinica lokalne samouprave nastavlja se izgradnja infrastrukture u 15 zona ukupne vrijednosti ulaganja 112 milijuna kuna. Do sada je uloženo preko 70 milijuna kuna, a deset zona kompletno je opremljeno infrastrukturom i poduzetnici u različitim fazama ostvaruju svoje projekte.

U deset jedinica lokalne samouprave nastavlja se izgradnja infrastrukture u 14 zona ukupne vrijednosti ulaganja 112 milijuna kuna. Do sada je uloženo preko 70 milijuna kuna, a deset zona kompletno je opremljeno infrastrukturom, a u njima se odvija 67 poduzetničkih projekata sa 1.200 zaposlenih. Ministarstvo poduzetništva i obrta u 2012. godini dodjelilo je poduzetnicima naše županije 3,5 milijuna kuna bespovratnih potpora.

Programom kreditiranja «Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva », Projektom „Poduzetnik BBŽ za 2011. godinu” i „Mikrokreditiranje” kojeg Bjelovarsko-bilogorska županija provodi sa poslovnim bankama, poduzetnici županije preko ovog kreditnog programa uz subvencioniranu kamatu 3-5%, investirali su po navedenim programima i projektima 100  milijuna kuna u 218 poduzetničkih projekata. Tijekom veljače i ožujka izvršena je kontrola namjenskog trošenja sredstava kod većine korisnika kreditnih programa, te kao i svake godine podnijeti izvješće Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja o potporama male vrijednosti.

Analiza efekata  kreditnih programa   LPR – Poduzetnik, Mikrokreditiranje i Poduzetnik BBŽ

Analizirani su rezultati poslovanja trgovačkih društava korisnika navedenih kreditnih programa u razdoblju 2010/11 po službenim podacima FINA-e.

Tijekom veljače i ožujka obavljen je obilazak većine korisnika kredita.

Bjelovarsko-bilogorska županija sudjeluje kao partner u provedbi projekta „Reach out“. Nositelj projekta je Zadarska županija, dok su ostali partneri Razvojna agencija Zadarske županije, udruge „Svjetlo“ iz Zadra, te Društvo za pomoć MRO iz Bjelovara, kao i Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni uredi Zadar i Bjelovar.

Projekt se sufinancira u sklopu IV komponente IPA programa, Razvoj ljudskih potencijala, čija je ukupna vrijednost 213.231, 00 EUR, te se počeo provoditi 1. rujna 2013. godine u trajanju od 20 mjeseci.

Cilj projekta je, koji će se provoditi kroz 20 mjeseci u Bjelovarsko-bilogorskoj te Zadarskoj županiji, doprinijeti integraciji osoba na tržištu rada, koje su nezaposlene duže od 5 godina njihovim osposobljavanjem za radne asistente za osobe s intelektualnim poteškoćama, što je ujedno i jedno od najvažnijih projektnih aktivnosti. Doprinos ove aktivnosti je bolje socijalno uključivanje osoba s intelektualnim poteškoćama, te podizanju svijesti poslodavaca o mogućnostima radnog angažmana takvih osoba. Isto tako, projektom se podiže i svijest obitelji čiji član ima intelektualne poteškoće o opasnostima od socijalne isključenosti, te potrebitosti njihovog boljeg uključivanja u život zajednice.

Projekt „Reach out“ nastavak je uspješnog projekta „Work out“, sufinanciran u sklopu IV komponente IPA programa, Razvoj ljudskih potencijala, s Bjelovarsko-bilogorskom županijom kao nositeljem. Projekt „Work out“ provodio se u razdoblju od prosinca 2010. do prosinca 2011. godine na području Bjelovarsko-bilogorske te Zadarske županije koji je svojim aktivnostima nastajao doprinijeti boljem uključivanju osoba s intelektualnim poteškoćama u život zajednice, kao i senzibilizaciji društva za potrebe ciljne skupine. Dionici projekta „Work out“ nastavili su svoju suradnju u projektu „Reach out“.

Bjelovarsko-bilogorska županija sudjeluje kao partner na projektu Instruktažnog centra, ustanove za obrazovanje odraslih, iz Križevaca. Naziv projekta, koji će se provoditi do svibnja 2015. godine, to jest kroz 18 mjeseci, je „Razvoj ljudskih potencijala u svrhu povećanja upotrebe solarne energije“. Ukupan iznos prihvatljivih troškova je 175.267,71 EUR, od čega Europska unija financira 160.086,87 EUR odnosno 91,33%. U realizaciji projekta osim Bjelovarsko-bilogorske županije kao partnera i Istruktažnog centra, ustanove za obrazovanje odraslih, kao nositelja, sudjeluju i Koprivničko-križevačka županija, te Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Bjelovar i Križevci k.

Cilj projekta je poticanje rasta zapošljavanja koji će se ostvariti edukacijom o solarnoj energiji. Instruktažni centar će osmisliti dva nova programa – montažer solarnih fotonaponskih i toplinskih sustava, kojima će se 20 dugotrajno nezaposlene osobe s područja Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije omogućiti dodatno obrazovanje kroz 120 sati teoretske i praktične edukacije. Projektom se predviđa kupnja opreme u vrijednosti od 17.000,00 EUR, kako bi se nastavila edukacija o obnovljivoj solarnoj energiji i po završetku projekta.

Vlada Republike Hrvatske donijela je Program razvoja poduzetničkih zona 2004.-2007. godine, a Bjelovarsko-bilogorska županija Plan i Program osnivanja i razvoja poduzetničkih zona u županiji do 2010. godine, te se u Regionalnom operativnom programu strateški opredijelila za izgradnju poduzetničkih zona na području Bjelovarsko-bilogorske županije.

Jedinice lokalne samouprave, to jest općine i gradovi s područja Bjelovarsko-bilogorske županije kao nositelji projekata izgradnje poduzetničkih zona na ovom području, planirali su izgradnju 32 poduzetničke zone.

Od navedene 32 poduzetničke zone četiri zone potpuno su izgrađene iu funkciji i to u Bjelovaru (zona Istok), Daruvaru (poduzetnička zona Zapad-1), Grubišnom Polju (zona malog i srednjeg poduzetništva) i Garešnici (poduzetnička zona Jug) sa 30-ak poduzetničkih projekata i oko 950 zaposlenih.

U dvije poduzetničke zone u tijeku je završna faza izgradnje istih: Čazma i Veliko Trojstvo, a do kraja godine trebali bi se završiti komunalni radovi u najvećoj 20 hektara zoni-P u Severinu, u kojoj će domaći poduzetnici proizvodnih djelatnosti u naredne dvije godine zaposliti 500 djelatnika.

Ostale poduzetničke zone nalaze se u različitoj fazi aktivnosti izgradnje, a prioriteti su zona u Velikoj Pisanici i Štefanju, te već druga zona u Grubišnom Polju i Siraču.

U sklopu projekta « Program certifikacije regije za ulaganja» Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva RH i USAID-a, Bjelovarsko-bilogorska županija zajedno s Krapinsko-zagorskom i Koprivničko-križevačkom dobila je Certfikat ICPR (Investment certification programme for regions) kao regija za slobodna ulaganja.
Taj certifikat stranim ulagačima jamči standardiziranu razinu usluge i kompetencija, a županije su morale ispuniti tri standarda: informacijski, imovinski i marketinški.
Imovinskim standardom utvrđene su lokacije i zgrade u kojima je moguće ulaganje za 12 i 60 mjeseci.

U BBŽ-i za godinu dana inozemni gospodarstvenici će moći ulagati u poslovne zone u Čazmi ( Ninkovica), Velikoj Pisanici, Štefanju i Grubišnom Polju, a za 60 mjeseci u zoni Sirač ( Lanara), Velikom Grđevcu ( Bregovci Tio) i Bjelovaru ( Korenovo).

OLAKŠICE ZA PODUZETNIKE:

- Oslobođenje plaćanja komunalne naknade
- Oslobođenje komunalnog doprinosa
- Oslobođenje plaćanja takse na priključke (voda, kanalizacija)
- Besplatna naknada za određene kW priključka električne energije
- Povoljna cijena po m2 (3-5 EUR, što iznosi 12-20% stvarne vrijednosti građevinskog zemljišta)

 

Programima kreditiranja kojeg Bjelovarsko-bilogorska županija provodi sa resornim ministarstvima i poslovnim bankama, poduzetnici su u proteklih 10 godina u kreditnim linijama investirali 190 milijuna kuna u svoje poduzetničke projekte po najpovoljnijim kamatama 2-4% uz 1.073 novozaposlenih. Bjelovarsko-bilogorska županija za subvenciju kamata izdvaja cca između 1,5 milijuna do 2 milijuna kuna godišnje.





U suradnji sa Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva i Erste & Steiermärkische bankom Bjelovarsko-bilogorska županija uskoro pokreće poduzetničku kreditnu liniju „Lokalni projekti razvoja – mikrokreditiranje“ za 2008. godinu. Kreditni fond iznosi četiri milijuna kuna, kamatna stopa je 7%, a ministarstvo i županija subvencioniraju kamatu na poduzetnički kredit, svaki sa po 1%. Mogući korisnici kredita su obrti, mala i srednja trgovačka društva, zadruge i ustanove koje ulažu na području Bjelovarsko-bilogorske županije, bez obzira na sjedište. Najniži iznos kredita je 35.000,00 kn, a najviši 200.000,00 kn.

Bjelovarsko-bilogorska županija prva je kontinentalna županija koja će dobiti Masterplan turizma a, izradit će ga Institut za turizam iz Zagreba. S obzirom na mogućnosti koje Bjelovarsko-bilogorska županija ima, a tek je nekoliko turističkih destinacija javnosti prepoznatljivo, vodstvo županije i Turističke zajednice kreće u planski razvoj turizma. Masterplan definirat će glavni, dugoročni cilj, ali i sekundarne ciljeve. Ostvarenje glavnog cilja značit će utvrđivanje stvarnih vrijednosti turističkih potencijala županije. Definirat će jasne vizije razvoja turizma, stvoriti pretpostavke za uspješno pozicioniranje postojeće i buduće turističke ponude, osigurati konsenzus javnog i privatnog sektora, maksimalno uvažavati postavke i principe razvoja, te trajno zaštititi najvrjednije prostore. Za sve to potrebno je ostvarivati sekundarne ciljeve a, oni su identificiranje razvojnih projekata koje će u županiji pokrenuti proces turističkog otvaranja na cijelom prostoru, i kao takvi biti primjer i poticaj pokretanju novih. U masterplanu sve će to detaljno i analitički biti istraženo i prikazano. U izradu Turističkog masterplana bit će uloženo 190 tisuća kuna.

NUTS2

Utvrđivanje statističkih prostornih jedinica prema EU klasifikaciji (tzv. NUTS) dio je pravne stečevine EU, koju je zemlja kandidat obavezna prihvatiti prije pristupanja Uniji.

Klasifikacija statističkih regija utvrđuje se, prema NUTS metodologiji, propisanoj u Uredbi (EZ-a) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o donošenju zajedničke klasifikacije teritorijalnih jedinica za statistiku (NUTS), tijekom pregovora o poglavlju statistike. Nakon pristupanja EU, ta se klasifikacija i službeno prihvaća kao NUTS regije nove zemlje članice te, sukladno spomenutoj Uredbi, države članice ne mogu mijenjati postojeću klasifikaciju sljedeće tri godine.

Sadašnji sustav, u pogledu klasifikacija za statistiku, dijeli teritorij EU-a  (teritorij svake zemlje članice) na pet hijerarhijskih razina regija: tri temeljne razine, NUTS I, NUTS II i NUTS III, te dvije dodatne razine, LAU 1 i LAU 2.
Među važnije kriterije za uspostavu NUTS klasifikacije u državama članicama, koje propisuje Uredba (EZ-a) 1059/2003, ubraja se i uvjet broja stanovnika, u skladu sa sljedećim parametrima:

- NUTS 1 – 3 000 000 to 7 000 000;
- NUTS 2 – 800 000 to 3 000 000;
- NUTS 3 – 150 000 to 800 000 stanovnika.

Sukladno obvezi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je na snazi između RH i država članica EU, Državni zavod za statistiku je u ime Republike Hrvatske pripremio prijedloge teritorijalnih jedinica (statističkih regija), koji su u skladu s europskim statističkim standardom NUTS.

Na temelju postupka za utvrđivanje statističkih jedinica, predviđenog od strane EU, prije pristupanja (u postupku pregovora za pristupanje) Europskoj uniji, država kandidat podnosi prijedlog statističkih jedinica, koje odgovaraju kriterijima iz navedene Uredbe, Europskoj komisiji (Eurostat-u) na provjeru i potvrdu. Nakon što Eurostat potvrdi da je prijedlog izrađen u skladu sa spomenutim kriterijima, on se objavljuje kao važeći na stranicama Eurostat-a.

Nakon što je, nakon dugotrajnih pregovora RH s nadležnim službama Komisije (Opća uprava za regionalnu politiku, Eurostat), u ožujku 2007. Europska komisija potvrdila usklađenost prijedloga podjele RH na tri NUTS 2 regije (Sjeverozapadna Hrvatska, Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska i Jadranska hrvatska), Nacionalna klasifikacija statističkih regija u Hrvatskoj je uspostavljena (Narodne novine, br. 35/07), a Državni zavod za statistiku započeo je s prikupljanjem regionalnih statistika, u skladu sa strukturom uspostavljene klasifikacije.

Postojeća administrativna podjela Republike Hrvatske odgovara kriterijima statističke podjele na razinama NUTS I (cijela Hrvatska), NUTS II (Sjeverozapadna Hrvatska, Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska i Jadranska hrvatska), NUTS III (županije) i LAU 2 (općine i gradovi).

NUTS 2 klasifikacijom Bjelovarsko-bilogorska županija pripada Središnjoj i Istočnoj (Panonska) Hrvatskoj.






Green Croatia Region 
http://www.greencroatiaregion.com/

Bjelovarsko-bilogorska županija zajedno sa Koprivničko-križevačkom i Krapisnko-zagorskom čini Zelenu regiju Hrvatske (Green Croatia Region). Površina Zelene regije Hrvatske je 5.606,89 km2 i broji 399.983 stanovnika. Gustoća stanovnika po km2  je 82,48, najviša  je 340,8 stanovnika po km2, a najniža 18,58 stanovnika po km2. Do stvaranja regije došlo je zbog pristupanja projektu « Program certifikacije regije za ulaganja» Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva RH i USAID-a koji je  zahtijevao regionalni pristup. Zelena regija Hrvatske daje niz mogućnosti za investitore, 12 poslovnih zona, visokoobrazovanu i kvalificiranu radnu snagu…


CIFR
CIFRU sklopu projekta “Program certifikacije regije za ulaganja” ICPR Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske i američke agencije USAID, Bjelovarsko-bilogorska županija, zajedno sa Koprivničko-križevačkom i Krapinsko-zagorskom dobila je Certifikat CIFR (Croatian Investor Friendly Region). Program certifikacije odvijao se od 4. srpnja 2007. godine do 9. travnja 2008. godine. Na samoj dodjeli certifikata, Green Croatian Region ocijenjena je najvišom mogućom ocjenom kao visoko kvalificirana regija za prihvat ulagača. Regije su ocjenjivane u tri standarda – informacijskom (mogućnost davanja brzog i točnog odgovaranja na ulagačke upite), imovinskom (izrada baze podataka lokacija i poslovnih zgrada koje zadovoljavaju međunarodne standarde kvalitete)  i marketinškom (promicanje regije, pružanje usluga na profesionalnoj razini potencijalnim ulagačima). Nakon dobivenih certifikata Bjelovarsko-bilogorska županija ima i službenu potvrdu da je hrvatska regija u kojoj strani ulagači mogu točno i brzo doći do odgovora na svoja pitanja.




ICPR
Iako možda najpoznatija po svom turističkom potencijalu, Hrvatska ima vrlo različitu gospodarsku strukturu. Ne samo da je njezin turistički proizvod različit u pojedinim regijama, nego postoje i mnoge druge važne gospodarske aktivnosti, od organske poljoprivrede do suvremene proizvodnje, od softverskog dizajna i razvoja do financijskih usluga i logistike.

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) je uz podršku programa CARDS Europske komisije, a u suradnji sa hrvatskom Agencijom za promicanje izvoza i ulaganja (APIU), razvilo Program certificiranja regija za ulaganja - ICPR (Investment Certification Programme for Regions) kako bi osiguralo da ulagači budu upoznati sa svim mogućnostima pri odlučivanju o tome koje regije će uzeti u obzir za ulaganje.
Privlačenje ulaganja je prepoznato kao izrazito konkurentska djelatnost u cijelome svijetu. Ulagači uvijek imaju izbor. Stoga sposobnost uspješnog privlačenja međunarodnih ulaganja ovisi ne samo o općim makroekonomskim uvjetima u Hrvatskoj, nego i o sposobnosti županija da ponude atraktivne i konkurentne uvjete potencijalnim ulagačima koji odgovaraju njihovim poslovnim potrebama.
Ministarstvo je nositelj politike stvaranja konkurentnog i privlačnog poslovnog okruženja. Od ključne je važnosti privlačenje poslova s višom dodanom vrijednosti, koji će potaknuti konkurentnost i pružati mogućnosti za domaće i inozemne ulagače kako bi se Hrvatska mogla uspješno natjecati na globalnom tržištu.
ICPR ima značajnu ulogu u pomoći promicanja shvaćanja potreba ulagača na nacionalnoj i regionalnoj razini te u razvoju infrastrukture i usluga koje odgovaraju njihovim potrebama.

ICPR standardi

ICPR je razvio tri standarda čiji je cilj potvrditi da županije mogu:

- organizirati susrete s potencijalnim ulagačima te profesionalno i uvjerljivo prezentirati poslovne slučajeve, uz razumijevanje potreba ulagača i sposobnost udovoljavanja njihovim potrebama
- pospješiti neometan i brz proces ulaganja, budući da je sposobnost brzog reagiranja odnosno time to market, sve bitnija za međunarodne ulagače
- osigurati da se postojeći investitori mogu uspješno razvijati i širiti svoje poslovanje u stalnom kontaktu s javnim sektorom, a s ciljem rješavanja administrativnih prepreka i uklanjanja barijera.

Cilj je stvoriti tzv. „one-stop shop“ koji nudi više od administrativnih usluga (registriranje tvrtke itd.) i zapravo pruža podršku te olakšava poslovanje ulagačima


Informacijski standard

Potvrđuje da županija može udovoljiti potrebama za informiranje tipičnog ulagača i da je upoznata s načinom korištenja informacija u ponudi. Kako bi ispunila zahtjeve standarda županija bi trebala:

- ispuniti detaljni upitnik za ocjenu potreba ulagača i utvrditi izvore odgovarajućih informacija za buduća pitanja i aktivnosti te njihovo praćenje
- provesti anketu među postojećim ulagačima u regiji, kako bi se shvatile prednosti i nedostaci regionalnog „proizvoda“ i utvrdile mogućnosti širenja ili prepreke ulaganju
- stvoriti bazu podataka lokalnih dobavljača koji će pružati usluge u skladu s potrebama ciljnih ulagača
- pripremiti analizu jednog ili više sektora s potencijalom intenzivnog rasta u županiji.

Template 1: Key Facts for Investors
Template 2: SWOT Analysis
Template 3: Summary County Profiles
T4 List of companies with foreign direct investment
Template 5: List of media announcements and press releases
Template 6: Description (profile), the leading domestic company
Template 7: Suppliers in metal processing industry, Bjelovar-bilogora County
T8 Reasoning selection of priority sectors
Template 9: Sectoral and Cluster Information
Template 10: Sectoral Profiles and Key Success Factors
Template 12: Monitoring Indicators on FDI

    Imovinski standard

Dokazuje da županija može ponuditi različite lokacije i objekte koji su usklađeni s međunarodnim standardima i koje ulagač može nadograđivati ili se u njima smjestiti uz odgovarajuću infrastrukturu i usluge.

Svaka bi županija trebala pokazati da može pružiti potpunu dokumentaciju za:

- najmanje 150 ha zemljišta s komunalnom infrastrukturom u zonama, dostupnog u narednih 12 mjeseci
- najmanje 250 ha dodatnih lokacija koje razvija, dostupnih u narednih 60 mjeseci.

    GOSPODARSKA ZONA ŠTEFANJE
    ZONA MALOG GOSPODARSTVA "NINKOVICA" ČAZMA
    PODUZETNIČKA ZONA JUGOZAPAD GAREŠNICA
    PODUZETNIČKA ZONA "LANARA" SIRAČ
    POSLOVNA ZONA "KORENOVO" BJELOVAR

Marketinški standard

Dokazuje da županija ima teritorijalnu marketinšku strategiju, strukturu za upravljanje, kao i promidžbene materijale i akcijski plan za profesionalno i atraktivno prezentiranje svog proizvoda jasno definiranim ciljnim ulagačima.
POred jasne marketinške strategije i akcijskog plana s potvrđenim proračunom, svaka županija bi trebala napraviti:

- internetsku stranicu s ciljem udovoljavanja informativnim potrebama potencijalnih ulagača na najmanje dva jezika
- dodatne materijale na engleskom jeziku koji promoviraju prednosti i mogućnosti u županiji
- imenovati sposoban tim koji se odlikuje entuzijazmom za vođenje ulagača kroz proces ulaganja od prvog kontakta do samog početka poslovanja.

    Uvod-Napredni marketinčki standard - Repač Z.
    Najnoviji trendovi na području inozemnih izravnih ulaganja
    Standard investicijskog okruženja
    Bjelovar-bilogora county
    Investment outreach projects template hr
    Investment outreach projects template
    Javno zagovaranje
    Potpora ulaganju

Koristi za ulagača

Ulagači mogu prepoznati certificirane županije po korištenju certifikacijskog logotipa "Croatian Investor Friendly Region (CIFR)" na brošurama i internetskim stranicama.

Stupanje u kontakt s certificiranom županijom trebalo bi jamčiti:

- brz poslovni odgovor na početni upit
- besplatne usluge vođenja projekta koje uključuju:
      a) davanje detaljnih informacija o dostupnosti radne snage i njihovim kvalifikacijama, dostupnosti lokacija za ulaganja, osnovnim troškovima i potencijalnim dobavljačima
      b) organiziranje posjeta županiji u svrhu susreta s ključnim službenicima i dobavljačima te posjet lokacijama i objektima
      c)  uspostavljanje suradnje sa službenicima javnog sektora i rješavanje pitanja poput radnih dozvola i poticaja.

Rezultat za ulagače bit će učinkovit proces ulaganja.

Koristi za županije

Sudjelovanje u ICPR-u donosi sljedeće koristi i prednosti:

- obuka osoblja zaduženog za poticanje ulaganja u županije
- jasno definiranje dostupnosti lokacija i objekata za poslovne korisnike
- kvalitetniji pristup pregovorima sa stranim ulagačima
- izrada marketinške strategije i promotivnih materijala za privlačenje ulaganja.

Tri faze ICPR programa 
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva – Uprava za gospodarsku diplomaciju, izvoz i investicije, je u sklopu projekta CARDS 2002 “Razvitak poslovne i investicijske klime u Hrvatskoj” provelo tijekom 2006. godine Program certifikacije regija za ulaganja (ICPR).

Prva faza ICPR programa provedena je u tri pilot regije:Sjeverna Hrvatska – Međimurska i Varaždinska županija

1. Središnji Jadran - Šibensko-kninska i Zadarska županija
2. Srednjezapadna Hrvatska - Karlovačka i Primorsko-goranska županija

Sve tri regije su dobile Certifikate, kao i osobe koje su bile aktivno uključene u Program.

Obzirom na rezultate Programa i veliki interes drugih županija da prođu identičan program certifikacije, Ministarstvo je postiglo dogovor sa USAID-om 2007. godine da se provede druga faza Programa certifikacije regija za ulaganja.

U program je bilo uključeno šest županija:

1. Bjelovarsko-bilogorska županija
2. Dubrovačko-neretvanska županija
3. Istarska županija
4. Koprivničko-križevačka županija
5. Krapinsko-zagorska županija
6. Splitsko-dalmatinska županija.

Treća faza ICPR programa obuhvaća 8 preostalih županija:

Brodsko-posavsku županiju
1. Ličko-senjsku županiju
2. Osječko-baranjsku županiju
3. Požeško-slavonsku županiju
4. Sisačko-moslavačku županiju
5. Virovitičko-podravsku županiju
6. Vukovarsko-srijemsku županiju
7. Zagrebačku županiju.

Treća faza programa uključuje i sljedeće:

- Napredni ICPR program za 12 županija koje su certificirane u prethodnim fazama
- Outreach program preko kojeg će certificirane županije u suradnji s  projektnim timom organizirati direktne marketinške kampanje u inozemstvu kako bi  potencijalnim ulagačima predstavili mogućnosti za ulaganje u svoju županiju
- Benchmarking program kojim će se usporediti stanje u 20 županija s primjerima dobre prakse u Hrvatskoj i inozemstvu
- proaktivna promocija ICPR standarda u Hrvatskoj i inozemstvu.

ISO 9001:2000 standard

Uvođenje sustava kvalitete u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji okončano je certificiranjem 8. lipnja  2008. godine od strane Cro Cert-a, certifikacijske kuće iz Zagreba, na proslavi Dana županije. Certifikatom ISO 9001:2000 se potvrđuje da Bjelovarsko-bilogorska županija primjenjuje sustav upravljanja kvalitetom u području promoviranja razvoja regionalne samouprave i oblikovanja javnih politika i okvira za podizanje kvalitete življenja u područjima od interesa za građane.

IQNet

certifikat uručen Bjelovarsko-bilogorskoj županiji potvrđuje i priznaje kvalitetu poslovanja prema svjetskim standardima, odnosno međunarodnim normama za kvalitetu. Certifikati IQNeta predstavlja međunarodnu licencu za kvalitetu, odnosno "osobnu iskaznicu" tvrtke.